Potpisivanjem zajedničke inicijative napravljen je prvi korak prema željezničkom pravcu koji bi mogao bitno promijeniti prometni položaj Hrvatske, prenosi HRT. Jadransko-jonski željeznički koridor trebao bi povezati zemlje uz istočnu obalu Jadrana s Italijom i Grčkom, uključujući države koje još nisu članice Europske unije. Hrvatska bi njegovom izgradnjom dobila snažniju vezu između svojih luka, turističkih središta i europske prometne mreže.
Jadransko-jonski željeznički koridor povezao bi ključne luke
Jadransko-jonski željeznički koridor zamišljen je kao veza između Italije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije i Grčke. Planirani pravac obuhvatio bi Trst, Koper, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Bar i Drač, a zatim bi se nastavio prema grčkim središtima. Time bi se jugoistočna Europa snažnije povezala sa sjeverozapadnim dijelom kontinenta, dok bi hrvatski obalni gradovi dobili kvalitetniju željezničku dostupnost.
Inicijativu su potpisali zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac, zadarski župan Josip Bilaver, predstavnici primorskih županija i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Žarko Tušek. Njihov je cilj potaknuti zajednička ulaganja, obnovu postojećih dionica i izgradnju novih pruga. Posebno se ističe potreba povezivanja Dalmacije, Kvarnera i Istre s ostatkom Hrvatske, ali i s velikim europskim prometnim pravcima.
Hrvatske luke mogle bi dobiti golemu priliku
Prema riječima Nikoline Brnjac, Jadransko-jonski željeznički koridor posebno je važan za povezivanje Luke Ploče s lukama u Splitu, Šibeniku, Zadru i Rijeci. Moderna pruga omogućila bi brži prijevoz tereta, rasterećenje cestovnog prometa i snažnije uključivanje hrvatskih luka u međunarodne logističke tokove. Projekt bi istodobno mogao povećati njihovu konkurentnost u odnosu na druge luke na Sredozemlju i otvoriti prostor za nova gospodarska ulaganja.
Važnost projekta dodatno naglašavaju sigurnosne i geopolitičke okolnosti u Europi. Rat u Ukrajini pokazao je koliko su alternativni i pouzdani prometni pravci važni za gospodarstvo, energetiku i vojnu mobilnost. Nova željeznička veza duž jadransko-jonskog pravca pružila bi državama regije dodatnu otpornost u kriznim situacijama, a Hrvatskoj bi omogućila da iskoristi svoj položaj između srednje Europe, Jadrana i jugoistoka kontinenta.
Jadransko-jonski željeznički koridor traži europski novac
Kako bi Jadransko-jonski željeznički koridor dobio financijsku potporu, pokretači inicijative žele ga uključiti u regulativu transeuropske prometne mreže. Do sljedećeg financijskog okvira na raspolaganju je 81 milijarda eura europskog novca, od čega je 35 milijardi namijenjeno prometu. Dodatnih 30 milijardi predviđeno je za energetiku, a 17,5 milijardi za vojnu mobilnost, zbog čega uključivanje projekta u europske planove predstavlja presudan korak.
Sljedeća faza uključuje razgovore s vladama država kroz koje bi pruga prolazila. Početkom iduće godine trebala bi biti održana velika konferencija u Europskom parlamentu, dok je završno predstavljanje inicijative planirano u Bruxellesu. Dokument bi tada trebao biti uručen europskom povjereniku za održivi promet i turizam Apostolosu Tzitzikostasu, koji je već upoznat s mogućim strateškim značenjem novog prometnog pravca.
Učka i nizinska pruga među važnim projektima
Za Hrvatsku Jadransko-jonski željeznički koridor nije važan samo zbog međunarodnog povezivanja. Projekt bi mogao ubrzati integraciju istarskih željeznica u nacionalnu mrežu, što se desetljećima navodi kao jedan od ključnih prometnih izazova. Trenutačno se izrađuje studijska dokumentacija za željeznički tunel kroz Učku, a najavljen je i natječaj povezan s projektom nizinske pruge te priključivanjem Rijeke na taj pravac.
Zadarski župan Josip Bilaver naglasio je da lokalne i regionalne vlasti moraju pravodobno pripremiti prostorne planove, strateške studije i tehničku dokumentaciju. Bez tih preduvjeta neće biti moguće brzo kandidirati projekte za europsko financiranje. Državni tajnik Žarko Tušek poručio je kako bez moderne željeznice nema jačanja logističkih kapaciteta Hrvatske ni njezina položaja unutar transeuropske prometne mreže poznate pod kraticom TEN-T.
Jadransko-jonski željeznički koridor mogao bi promijeniti obalu
Ako dobije političku i financijsku potporu, Jadransko-jonski željeznički koridor mogao bi donijeti koristi turizmu, industriji, lukama i lokalnom stanovništvu. Brže putničke veze smanjile bi ovisnost obalnih gradova o automobilima i autobusima, dok bi teretni promet dobio sigurniju alternativu cestama. Projekt bi mogao potaknuti razvoj zaleđa, olakšati dolazak radne snage i otvoriti nove mogućnosti za poslovanje duž cijele hrvatske obale.
Predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Damir Lončarić ocijenio je da je Jadransko-jonski željeznički koridor strateško pitanje Hrvatske te najavio stručnu i operativnu potporu tvrtke. Ipak, potpisivanje inicijative tek je početak dugog procesa koji uključuje dogovor više država, pripremu dokumentacije i osiguravanje milijardi eura. Uspije li projekt ući među prioritete Europske unije, Hrvatska bi napokon mogla dobiti suvremenu željezničku kralježnicu duž Jadrana.
Više:
Opasni otpad u Gospiću: Milanovićev ured otkrio ključan detalj o SOA-i
Što ljubavni život Toma Cruisea otkriva o njegovim tajnim vezama?
Povećanje plaća u ZET-u: Tomašević otkrio što je na stolu, sindikati pred ključnom odlukom
