Na današnji dan 1907. zasjala javna električna rasvjeta u Zagrebu – početak velegradskog sjaja

Dana 5. studenog 1907. godine Zagreb je dobio svoju prvu javnu električnu rasvjetu, čime je grad zakoračio u novo doba modernizacije i tehnološkog napretka.

Početak ere kada je zasjala javna električna rasvjeta u Zagrebu

Dana 5. studenog 1907. godine započela je nova epoha za hrvatsku metropolu – tada je uvedena javna električna rasvjeta u Zagrebu, koja je zamijenila dotadašnju plinsku rasvjetu. Točno u 18.30 sati, jedna po jedna električna svjetiljka zasvijetlila je od Frankopanske ulice, preko Ilice i Trga bana Jelačića, sve do Praške ulice i Zrinjevca. Oduševljeni građani okupili su se kako bi svjedočili ovom povijesnom trenutku, a tadašnji su mediji isticali da Zagreb napokon ima „velegradski izgled“.

Munjara – srce prve javne električne rasvjete u Zagrebu

Električnu energiju za prvu javnu električnu rasvjetu u Zagrebu osiguravala je prva gradska električna centrala poznata kao Munjara. Nalazila se na kraju Vodovodne ulice, na mjestu današnje termoelektrane i toplane EL-TO Zagreb. U početku je imala snagu od 0,8 MW, a do 1909. godine Zagreb je brojao 1129 potrošača i 334 ulične svjetiljke. Najveći potrošači bili su Gradski vodovod i od 1910. godine – tramvaj.

Od plinske do električne rasvjete – put prema modernizaciji

Prije uvođenja javne električne rasvjete, Zagreb je bio osvijetljen plinskim svjetiljkama još od 1863. godine. No, one su bile slabe i nepouzdane. Prva električna svjetiljka u Zagrebu ipak je zasjala mnogo ranije – 20. siječnja 1877. godine, na uglu Gundulićeve i Ilice, zahvaljujući profesoru Ivi Stožiru. Unatoč oduševljenju građana, gradske vlasti tada nisu podržale elektrifikaciju, pa je Zagreb još desetljećima ostao pri plinskoj rasvjeti.

Teslina vizija koja je preduhitrila vrijeme

Čak ni prijedlog Nikole Tesle iz 1892. godine nije uvjerio gradske oce. Tesla je tada predložio da se iskoristi energija Plitvičkih jezera za hidrocentralu i da se električna centrala uredi u gradskoj režiji. Iako je njegova ideja bila vizionarska, gradsko poglavarstvo ju je odbilo zbog visokih troškova i postojećeg ugovora s plinarom. Ipak, povijest je pokazala da je vizija elektrifikacije bila neizbježna – i 1907. godine postala je stvarnost.

Javna električna rasvjeta Zagreb i značenje uvođenja

Javna električna rasvjeta odnosno njezino uvođenje Zagrebu je donijela novo lice – modernije, svjetlije i sigurnije. Taj trenutak nije bio samo tehničko postignuće, nego i dokaz želje Zagrepčana da prate svjetske trendove i stvaraju urbani identitet.

Više:

“Pokušaj zabrane koncerta zbog izvođenja pjesme ‘Bojna Čavoglave’ predstavlja negiranje pravnog poretka RH”

Koprivnica 4. studenog 1356. dobila status slobodnog kraljevskog grada

Trump i Dick Cheney: šokantno nasljeđe koje trese Ameriku…