U jedinstvenom zahtjevu za potporu očekujemo ukupnu sjetvu na oko 240.000 hektara, najavio je Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, na konferenciji za novinare “Jesenska sjetva 2025.”, održanoj u četvrtak u Hrvatskoj gospodarskoj komori Županijskoj komori Osijek, dodajući kako su u okviru jesenske sjetve povećane prijavljene površine u svim kulturama.
Certificirano sjeme
Tako su površine pod pšenicom s lanjskih 135.000 hektara povećane na 146.000 hektara, a površine pod ječmom povećane su na razini 4000 hektara – istaknuo je Majdak napominjući također da je Ministarstvo donijelo program za sjetvu certificiranog sjemena pšenice i ozimih kultura na tragu onoga što su odradili tijekom proljeća.
Prema njegovim riječima, program je ukupno alociran na razini 12,5 milijuna eura i svi oni koji su na temelju jedinstvenog zahtjeva za potporu prijavili svoje površine mogu računati na iznos od oko 50 eura po hektaru za sjetvu certificiranog sjemena, a ukupna površina koja se po pojedinom korisniku ne može premašiti je 50 hektara.
Time želimo napraviti iskorak prema sigurnoj proizvodnji kroz sjetvu certificiranog sjemena koje jamči sigurnost, zdravstvenu ispravnost u sjetvi, ali koje će jamčiti i zdravstvenu ispravnost biljke tijekom vegetacije. Ukupan iznos prava za potporu povećan je i dijelom zbog povoljnijih prilika koje su ove godine imale ozimine s obzirom na jarine – poručio je Majdak ističući kako je u sklopu Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP) Ministarstvo postavilo indikativan plan unaprijed za dvije godine te će ovih dana biti objavljen javni poziv za obnovu poljoprivrednog potencijala za sve ono što je umanjilo poljoprivredni potencijal zbog katastrofa, ali i bolesti koje smo imali.
Državni tajnik podsjetio je kako je šećerna repa ove godine bila zasijana na nešto smanjenim površinama, no da su urodi jako dobri jer nije bilo bolesti.
U proljeće očekujemo povećanje površina pod šećernom repom jer je Ministarstvo pratilo s razine potpora i odšteta – naglasio je Majdak.
Jare kulture
Što se pak tiče jesenske berbe jarih kultura, kukuruza, suncokreta i soje, Majdak je kazao kako su pri završetku, napominjući da su se nepovoljne klimatske prilike odrazile na prinos.
U tom dijelu 11 je županija proglasilo elementarnu nepogodu u obliku suše, poplava, mraza, tuče, a procijenjeni je iznos štete 358 milijuna eura. Prošle je godine iznos štete bio oko 320 milijuna eura, a Ministarstvo je, što preko EU pomoći, što preko državnog proračuna, isplatilo više ode 68 milijuna eura. Nikad dosad ovako velik iznos nije bio izdvojen za elementarnu nepogodu i na tom tragu ćemo Europskoj komisiji prijaviti zahtjev za aktivaciju krizne pričuve, odnosno aktivirati mjeru iz Programa ruralnog razvoja Strateškog plana ZPP-a u okviru kojega smo ove godine isplatili više od 44 milijuna eura vezano uz sve elementarne nepogode – najavio je Majdak naglasivši da su trenutačne otkupne cijene u odnosu prema protekloj godini nešto više te je tako otkupna cijena suncokreta 20 posto viša od lanjske.
Goran Jukić, voditelj Centra za sjemenarstvo i rasadničarstvo Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, ocijenio je da Hrvatska ima stabilnu sjemensku proizvodnju, koja je u ovoj godini na 23.100 hektara, te da je proizvedeno dovoljno sjemena za nadolazeću sjetvu koja je već u tijeku.
Mi u Hrvatskoj trošimo oko 71.000 tona sjemena, od čega su do 50.000 tona strne žitarice. Dosad je certificirano 31.500 tona ozime pšenice, 7200 tona ozimog ječma imamo i 2000 tona pšenoraži. Količine koje smo proizveli dovoljne su za domaće potrebe, čak imamo i za izvoz – kazao je Jukić dodajući kako u ovom trenutku imamo izvezeno oko 7000 tona sjemena u treće zemlje, što je na razini prošle godine.
Što se tiče cijena, Jukić naglašava da na tržištu ima i domaćih i stranih selekcija, ali da je nekako u globalu sjeme između 5 i 12 posto, a čak i 13 posto kod nekih kuća, povoljnije nego prošle godine.
Za naše najvažnije kulture, pšenicu i ječam, cijene su povoljnije između 8 i 10 posto. I kod uljane repice, koju inače u Hrvatskoj nemamo u proizvodnji, prema podacima s terena koje smo dobili, bilježimo veću zainteresiranost. Oko 30 posto sjemena plasirano je na tržište više, tako da možemo očekivati znatno veće površine pod uljanom repicom. Cijena sjemena repice, kao i stočnog graška, na razini je prošle godine – zaključio je Jukić.
Vlado Čondić-Galiničić, predsjednik Udruženja poljoprivrede Hrvatske gospodarske komore, rekao je da je ova godina, što se uroda tiče, bila prosječna.
Pričamo o kulturama koje u Hrvatskoj radimo više nego što trebamo. Žitarice 100 posto i uljarice znatno više. Dio koji nije dobar i kojim mi proizvođači, pogotovo manji proizvođači, nismo zadovoljni jesu cijene. Cijene na tržištu nisu dobre i nisu povoljne za proizvođače. Predviđanje za kukuruz je da će do prosinca cijena još i padati jer se očekuje rekordan urod na svjetskoj razini. Ako uzmemo da četiri najveće države s proizvodnjom kukuruza – Amerika, Argentina, Brazil i Ukrajina – imaju povećanje proizvodnje za oko 50 milijuna tona više nego prošle godine, znači da će robe biti dosta – kazao je Čondić-Galiničić.
ULJANA REPICA VRAĆA SE NA POLJA
Unatrag nekoliko godina u Hrvatskoj je zabilježen velik pad u proizvodnji uljane repice. Naime, 2020. godine imali smo gotovo 40.000 hektara pod uljanom repicom, a 2023. samo 15.600 hektara. Ove je godine požeto 18 tisuća hektara i očekuje se, uz porast od 30 posto, da bi to bilo 25.000 i više hektara, što znači da se uljana repica doista vraća na naša polja iako, prema informacijama s terena, još uvijek nije riješen problem zaštite od štetnika.
Bojan Stipešević, profesor s FAZOS-a, preporučuje da se samo nastavi ono što je započeto još prošli tjedan – koristiti “novo normalno” optimalne rokove, koji sad više nisu početkom listopada, nego od 15. listopada po vremenskim prilikama, dakle visini temperatura, izmjeni oborina i niskih temperatura koje pomažu u kontroli nekih kukaca koji su inače problem ako posijemo malo ranije.
Pšenica i ječmovi koji će biti posijani ovih dana bit će u vrlo dobroj kondiciji, to svakako. I sigurnost ozimih kultura svakako je veća zbog bolje distribucije oborina i viših temperatura koje prate ovo globalno zatopljenje – rekao je Stipešević.
Podsjetio je da je prošla godina bila po svemu sudeći vrlo dobra pšenična, vrlo loša za bilo koju jarinu, osim suncokreta.
Kulture koje trebamo birati za ozimu sjetvu trebale bi biti sve certificirane i zaštićene prigodnim sredstvima kako bismo imali uspješnu sjetvu, odnosno što manje ovisnu o vanjskim uvjetima i napadu boleština – zaključio je Stipešević, prenosi Glas Slavonije.