Zakon o klimatskim promjenama u Bosni i Hercegovini, kao ni na entitetskim razinama vlasti, ne postoji. Do sada su državni parlamentarci mnogo više vremena potrošili raspravljajući o lošoj klimatizaciji i nabavi novih klima uređaja u zgradi Parlamenta nego o zakonima koji se tiču sve izraženijih klimatskih promjena na ovim prostorima.
Zakon o klimi – ključan za lokalne zajednice
Tri četvrtine proizvodnje električne energije u BiH dolazi iz termoelektrana, koje su enormni zagađivači. Nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana BiH u Energetskoj je zajednici ocijenjen kao neozbiljan i neambiciozan, osobito u dijelu koji se odnosi na gašenje termoelektrana i uvođenje zamjenskih, tzv. zelenih izvora energije, piše Zurnal.info.
„Gradovi u BiH postaju žarišta zagađenja zraka, gdje niski standardi kvalitete uzrokuju povećanje stope smrtnosti za čak 140 posto iznad prosjeka EU. S 22 posto ukupnih emisija u regiji, BiH je po emisijama na drugom mjestu među zemljama Zapadnog Balkana, te jedna od ugljično i energetski najintenzivnijih država u Europi, s ugljičnim intenzitetom tri puta većim od prosjeka EU“, navodi se u izvještaju Svjetske banke.
Kao što je Žurnal ranije pisao, termoelektrane Ugljevik i Kakanj prekoračile su svoje maksimalne vrijednosti emisije SO₂ više od deset puta, dok je TE Gacko emitirala gotovo 10,7 puta više praškastih tvari od dopuštenog.
Smanjenje, a potom i potpuno ukidanje termoelektrana samo je jedan segment koji bi trebao biti utemeljen u Zakonu o klimi BiH. No, njegova bi primjena obuhvaćala i brojne druge mjere na svim razinama vlasti.
„Sve i da imamo državni zakon o klimi (kao što ga imaju zemlje u regiji), morali bismo mijenjati i druge zakone te uvesti ozbiljne mjere: zabranu betonizacije gradova, obala i prirode, zabranu pregrađivanja rijeka, strože kazne za zagađivače, zaštitu izvorišta, zabranu krčenja šuma, zabranu otvaranja štetne industrije i rudnika ondje gdje ih nikad nije bilo. Morali bismo barem 20% teritorija BiH staviti pod državnu zaštitu od gramzivih investitora. Ovo je tek minimum mjera. Nijedan političar se za to neće založiti dok i sam ima udio u takvim poslovima. Zato nemamo ozbiljne klimatske politike, ali zato imamo bijednu političku klimu, s praznim strategijama i deklaracijama“, upozorava aktivistica Majda Ibraković.
Građanski apel
Neformalna grupa građana „Očuvajmo duvanjski kraj“ iz Tomislavgrada, u suradnji s Aarhus centrom BiH i uz podršku dvanaest ekoloških organizacija, apelira na institucije da spriječe uništavanje jedinstvenog krškog područja zapadne Hercegovine zbog planirane gradnje više od 500 vjetroelektrana i solarnih elektrana.
„Planinski masivi se pogrešno doživljavaju kao ‘prazan prostor’, iako imaju ključnu hidrološku, ekološku i društvenu ulogu za stabilnost vodnih i prirodnih sustava“, ističe Anica Krstanović iz ove grupe.
Izgradnja obnovljivih izvora energije potrebna je, ali bez jasnih zakona i strategija koji će definirati gdje, što i s kojim kapacitetom se gradi, nastavlja se anarhija i jačaju sumnje u koruptivne radnje.
Europa ubrzava – BiH tapka u mjestu
Europski zakon o klimi donesen je u srpnju 2021., s ciljem klimatske neutralnosti do 2050., ali već sada se predlažu stroži ciljevi – smanjenje emisija za 90% do 2040. godine. BiH je potpisnica Pariškog sporazuma, no zakonodavci, osobito u RS-u, pružaju otpor svim mjerama koje jačaju državne nadležnosti.
BiH još uvijek nema državni Zakon o klimi – postoji samo Strategija prilagodbe klimatskim promjenama do 2030., usvojena 2023. godine, dok nacrt Integriranog energetskog i klimatskog plana i dalje čeka parlamentarnu proceduru.
„Klimatske promjene ne poznaju entitetske granice. Prema Indeksu klimatskih rizika, BiH je 2014. bila treća u svijetu po gubicima od klimatskih nepogoda. Poplave i šumski požari postali su trajni rizik. Procjene govore da je BiH u narednom desetljeću potrebno 6,8 milijardi dolara ulaganja u zaštitu od posljedica klimatskih promjena“, navodi Svjetska banka.
Klimatske promjene – prijetnja i prilika
Christopher Sheldon, šef ureda Svjetske banke za BiH i Crnu Goru, poručuje:
„Nedavne poplave pokazale su ljudsku cijenu klimatskih katastrofa. Poduzimanjem odlučnih aktivnosti sada, BiH može smanjiti buduće rizike i otvoriti put održivom rastu.“
No, bez državnog Zakona o klimi, BiH i dalje ostaje bez ključnog alata za borbu s najvećim izazovom 21. stoljeća – klimatskim promjenama.