Izmjene Kaznenog zakona donose strože kazne za ekocid, novčane sankcije do 50 milijuna eura te zatvor do 20 godina kada nastupi smrtna posljedica, prenosi HRT. Požari, nepravilno postupanje s otpadom i ugrožavanje stanovništva trebali bi biti obuhvaćeni snažnijim zakonskim odgovorom. Ipak, ostaje pitanje mogu li strože sankcije spriječiti nove slučajeve ako istrage i sudski postupci traju godinama.
Što donose kazne za ekocid?
Odvjetnik Veljko Miljević objasnio je da se kod ekocida susreću dva područja kaznenog prava: zaštita okoliša i zaštita opće sigurnosti. Riječ je o teškom kaznenom djelu kojim mogu biti ugroženi ljudi, njihova imovina i prirodni okoliš. Postojeći članak 215. Kaznenog zakona već obuhvaća izazivanje opasnosti požarom, općeopasnim sredstvom ili drugim postupkom koji može prouzročiti veliku štetu.
Predložene kazne za ekocid trebale bi dosezati čak 50 milijuna eura, ovisno o počinitelju i težini djela. Za osnovni oblik ugrožavanja opće sigurnosti trenutačno je predviđena zatvorska kazna od šest mjeseci do pet godina. Ako nastanu teška tjelesna ozljeda ili velika imovinska šteta, kazna može iznositi od jedne do deset godina zatvora.
Mogu li kazne za ekocid spriječiti nove slučajeve?
Posebnu pozornost javnosti izazvali su slučajevi u Gospiću i na omiškom području. Dok je Omiš bio povezan s požarom, u Gospiću su otvorena pitanja mogućih nepravilnosti u postupanju s otpadom i ugrožavanja okoliša. Miljević smatra da se u uočavanju problema, njegovu otkrivanju i pokretanju kaznenog postupka ozbiljno kasnilo.
Razvoj tehnologije i industrijske proizvodnje omogućio je nastanak šteta koje su nekada bile gotovo nezamislive. Zbog toga stupanj krivnje počinitelja ne mora uvijek biti razmjeran posljedicama. One mogu biti višestruko veće, dugotrajnije i opasnije za stanovništvo nego što se moglo očekivati u trenutku počinjenja djela.
Za smrtnu posljedicu prijeti do 20 godina zatvora
Važna novost jest povećanje najviše zatvorske kazne kada zbog ekocida nastupi smrt. Umjesto dosadašnjih maksimalnih 15 godina, počinitelju bi moglo biti izrečeno do 20 godina zatvora. Time se sankcija približava granici dugotrajnog zatvora, dok Hrvatska zasad nema doživotnu zatvorsku kaznu. Mogućnost njezina uvođenja tek se nalazi među prijedlozima izmjena kaznenog sustava.
Zakonske izmjene priprema Vlada, odnosno Ministarstvo pravosuđa u suradnji s ministarstvom nadležnim za zaštitu okoliša, ali konačnu odluku donosi Hrvatski sabor. Zakonodavac tako želi poslati poruku da teška i dugotrajna šteta za okoliš više neće biti tretirana blagim sankcijama.
Stroži zakon nije dovoljan bez brzih istraga
Miljević ocjenjuje da kazne za ekocid mogu imati snažan odvraćajući učinak, ali samo ako ih prate učinkovite istrage i pravodobni sudski postupci. Upozorio je da se pravda ostvaruje u sudnici, zbog čega se do optužnice mora doći znatno brže. U suprotnom bi i najstrože zakonske odredbe mogle ostati mrtvo slovo na papiru.
Prema njegovoj ocjeni, problemi povezani s otpadom gomilali su se još od 2021. godine, dok se po kaznenoj prijavi postupalo tijekom 2025. godine. Unatoč tome, do jeseni 2026. još nije bilo optužnice. Upravo takva kašnjenja, smatra, pokazuju da same kazne za ekocid ne mogu osigurati odgovornost bez pravodobnog djelovanja nadležnih tijela.
Više:
Krađa u Novom Zagrebu: Lažne medicinske djelatnice pokrale 90-godišnjakinju
Vožnja završila teškim ozljedama: električni romobil u Dubravi prešao preko usporivača
Samba Stars otvara vrata Engleske: Antonio vodi talente iz Gane prema velikom nogometnom snu
