Gotovo 450 sudionika okupilo se u Zagrebu na četvrtoj konferenciji SK@UT, najvećem domaćem događaju posvećenom zaštiti digitalnog prostora, prenosi HRT. Skup je organizirao Nacionalni centar za kibernetičku sigurnost (NCSC-HR), a glavna poruka bila je da kibernetička sigurnost više nije usko tehničko pitanje. Ona izravno utječe na rad države, stabilnost kritične infrastrukture i otpornost cijelog društva.
Zašto je kibernetička sigurnost postala nacionalno pitanje
Sustav SK@UT trenutačno pomaže u zaštiti više od 120 državnih tijela, operatora kritične infrastrukture i pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Njegova je zadaća rano otkrivati prijetnje i ojačati obranu digitalnog prostora. Takva mreža zaštite trebala bi smanjiti rizik prekida usluga o kojima svakodnevno ovise građani, javne institucije i gospodarstvo te omogućiti bržu razmjenu važnih informacija među nadležnim službama.
Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved poručio je da sigurnost digitalnih sustava određuje sposobnost države da nastavi funkcionirati u krizi. Prema njegovim riječima, SK@UT ostaje temelj razvoja otpornog i sigurnog kibernetičkog prostora. Naglasak zato nije samo na nabavi tehnologije, nego i na spremnosti ljudi, jasnim procedurama, redovitom testiranju sustava te koordiniranom odgovoru institucija i tvrtki kada se pojavi ozbiljna prijetnja.
Umjetna inteligencija mijenja pravila obrane
Sudionici su upozorili da napredni modeli umjetne inteligencije mogu ubrzati otkrivanje sumnjivih aktivnosti i pomoći stručnjacima pri obrani sustava. Ista tehnologija napadačima omogućuje uvjerljivije prijevare, bržu automatizaciju i razvoj složenijih metoda prodora. Upravo zato kibernetička sigurnost mora pratiti tehnološki razvoj, a organizacije trebaju redovito procjenjivati rizike, obučavati zaposlenike i provjeravati koliko su njihove obrambene mjere doista učinkovite.
Posebna pozornost posvećena je napadima preko lanca opskrbe. Organizacija može dobro zaštititi vlastitu mrežu, ali i dalje ostati izložena zbog slabosti dobavljača, poslovnog partnera ili vanjske digitalne usluge. Jedan kompromitirani sustav može napadačima otvoriti pristup većem broju povezanih korisnika. Zbog toga ugovaranje tehnologije više ne bi smjelo ovisiti samo o cijeni i funkcionalnostima, nego i o dokazivoj razini zaštite svakog uključenog partnera.
Otpornost se gradi prije napada
Na konferenciji je istaknuto da kibernetička sigurnost zahtijeva sustavan pristup, a ne povremene reakcije nakon incidenta. Organizacije moraju znati prepoznati napad, zaštititi najvažnije procese i brzo ograničiti nastalu štetu. Jednako je važno imati sigurnosne kopije, plan oporavka, jasno određene odgovornosti i uvježbane timove. Samo tako ključne usluge mogu ostati dostupne ili biti obnovljene u kratkom roku, čak i kada obrambeni mehanizmi ne uspiju zaustaviti prvi pokušaj prodora.
Zaključak zagrebačkog skupa jasan je: kibernetička sigurnost postaje zajednička odgovornost uprava, stručnjaka, zaposlenika i partnera. Tehnologija može pomoći, ali bez stalne edukacije, provjere dobavljača i pravodobne razmjene informacija nema potpune zaštite. Hrvatskim institucijama i tvrtkama zato predstoji kontinuirano ulaganje u otpornost, kako bi nakon mogućeg incidenta mogle sačuvati ključne podatke, nastaviti poslovanje i što prije vratiti povjerenje korisnika.
Više:
PFAS u Gospiću: HZJZ otkrio zašto zabrinjavajući nalazi još ništa ne dokazuju
Hrvatska – Engleska pred praznim tribinama: Evo zašto navijači ne smiju na stadion
Zarada Tiffani Thiessen šokirala obožavatelje: Čekovi iz hit-serije danas ne vrijede gotovo ništa
