Kada nema struje, a često je nema, neboder s čijeg se vrha vidi razoreni Kijev djeluje kao smrtonosna klopka. Nema svjetla, nema vode, nema toplih obroka, a ne radi ni dizalo, što znači da stanari na 21. katu nemaju kako pobjeći ako zgradu pogodi ruska raketa. A kad i ima struje, nema je dugo, piše Jutarnji list.
“Ruski napada Ukrajinu vraćaju u Kameno doba”, rekao je Anastasija Piroženko za The Associated Press. Njezina je dvadesetšesterokatnica nedavno u periodu od 24 sata struje imala tek na 30 minuta. Piroženko kaže da je “vojnički režim” nju i njezina supruga otjerao iz njihova stana.
40 posto Ukrajinica ima problem sa strujom
“Naša je zgrada najviša u našoj četvrti i izvrsna meta za ruske rakete pa smo zato otišli roditeljima i pripremamo se za najgoru zimu u našim životima”, rekla je Piroženko.
Nakon što je Rusija prošlog utorka napala ukrajinsku električnu mrežu, situacija u glavnom gradu zemlje i drugim velikim gradovima bitno se pogoršala. Ukrajinska državna energetska tvrtka Ukrenergo kaže da 40 posto Ukrajinaca ima problema sa strujom. Ukrenergo kaže da je oštećeno najmanje 15 velikih energetskih čvorišta diljem zemlje.
Tvrtka je Ukrajince upozorila da bi nestašica mogla trajati između par sati i nekoliko dana te da Ukrajini za preživjeti zimu trebaju “snaga i hrabrost”.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da njegovi sugrađani moraju biti spremni na to da struje neće biti te moraju biti snažni. “To je najgori slučaj. Zapravo, a ne volim govoriti o tome, međutim moram biti spreman za slučaj da nemamo struje, da je sve u mraku, da nema vode, grijanja, usluga i komunikacije”, rekao je Kličko za The Associated Press.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da više od 10 milijuna Ukrajinaca nije imalo struje nakon prošlotjednog ruskog raketnog napada, no dodao je i da se situacija u nekim dijelovima zemlje popravila.
Talijanska vlada zatražit će od parlamenta da usvoji novi zakon o vojnoj i civiljnoj opskrbi Ukrajine u 2023. godini, rekao je ministar obrane Guido Crosetto u intervjuu objavljenom u ponedjeljak.
Vlada u Rimu može slati pomoć Ukrajini bez odobrenja parlamenta temeljem dekreta koji istječe na kraju godine.
“Ministarstvo obrane uskoro će predložiti produljenje te iste mjere na cijelu 2023.”, rekao je Crosetto za list Il Foglio.
Crosetto je rekao da će Italija nastaviti isporučivati oružje, kao što je to činila u prošlosti, “u vremenima i na načine koje ćemo dogovoriti s našim atlantskim saveznicima i s Kijevom”.
Crosetto je član Braće Italije, desničarske stranke nove talijanske premijerke Giorgie Meloni koja snažno podržava Ukrajinu.
No dva ključna člana vladajuće koalicije, Matteo Salvini i Silvio Berlusconi, ambivalentniji su – obojica imaju povijesne veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
Britanci tvrde: ‘Rusi imaju novu ranjivu točku‘
Ruske snage utvrđuju obrambene položaje slabo obučenim mobiliziranim rezervistima oko Svatove u regiji Lugansk u sjeveroistočnoj Ukrajini, javlja britansko Ministarstvo obrane.
Kako se ruska jugozapadna linija bojišnice sada lakše brani uz istočnu obalu rijeke Dnjepar, sektor Svatove trenutno je ranjivi blok ruskih snaga, stoji u najnovijem izvješću Britanaca.
Ruski čelnici vrlo vjerojatno vide zadržavanje kontrole nad Svatovima kao politički prioritet, no s druge strane vojni zapovjednici muku muče s osiguravanjem resursa za ofenzivne operacije južnije u Donjecku. Ruske defenzivne i ofenzivne mogućnosti i dalje su opterećene velikim nedostatkom streljiva i kvalificiranog osoblja, dodaje se u izvješću.
Zelenski: ‘Rusi su na naše pozicije na istoku zemlje ispalili gotovo 400 projektila‘
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju navečer da ruska artiljerija napada ukrajinske postrojbe te da je toga dana samo na one na istoku zemlje ispalila gotovo 400 raznih projektila, piše Reuters.
Ruske su se snage u studenom povukle iz Hersona na jugu zemlje te prebacile u Donjecku i Lugansku oblast. “Najžešće se borbe, kao i prije, odvijaju u Donjeckoj oblasti. Iako zbog vremenskih prilika sada nema toliko napada, ruska ih artiljerija svejedno izvodi prilično mnogo”, rekao je ukrajinski predsjednik. “U Luganskoj se oblasti borimo i sporo krećemo naprijed. Na istoku nas je ruska artiljerija napala gotovo 400 puta.”
Zelenski je također rekao da ukrajinske snage na jugu “ustrajno i precizno uništavaju okupatorov potencijal”, no nije detaljnije pojasnio što to znači.
Ukrajinski je predsjednik u nedjelju tijekom obraćanja članovima Međunarodne organizacije Frankofonije rekao da je Rusija na Ukrajinu od početka rata ispalila više od 4700 projektila. “Stotine naših gradova jednostavno je izgorjelo. Tisuće su umrle. Stotine tisuća nasilu su deportirane u Rusiju. Milijuni su pobjegli u druge države kako bi izbjegli rat”, rekao je Zelenski.
CNN piše da je Zelenski potom govorio o “ukrajinskoj formuli za mir”.
“Pomno smo promislili svaku točku. Nuklearna sigurnost. Sigurnost hrane. Energetska sigurnost. Puštanje svih zarobljenika i deportiranih. Implementacija povelje Ujedinjenih naroda i obnova teritorijalnog integrireta Ukrajine. Povlačenje ruskih vojnika i prestanak napada. Obnova pravde. Zaustavljanje ekocida. Prevencija eskalacije. Popravljanje kraja rata”, rekao je ukrajinski predsjednik.
Kijev je u subotu rekao da je u dalekometnim artiljerskih napadima na jugu zemlje ubio otprilike 60 ruskih vojnika. To je drugi puta u četiri dana da je Ukrajina ustvrdila da je u jednom napadu Rusiji nanijela takve značajne gubitke.
Oleh Ždanov, vojni analitičar iz Kijeva, rekao je da on barata s informacijama da su se ukrajinske snage sukobile s Rusima na frontama kod Bahmuta i Avdivke u Donjeckoj oblasti. Dodao je da to nisu jedina mjesta na kojima Ukrajinci pokušavaju realizirati ofenzivne manevre. “Neprijatelj pokušava probiti naše linije, ali mu ne ide”, rekao je Ždanov u videu koji je objavljen na društvenim mrežama. “Uzvraćamo i oni trpe velike gubitke.”
Analitičar je rekao da su obje vojske trenutno fokusirane na regrupiranje. Ukrajinske se snage kreću prema Zaporižji, Dnjepropetrovsku i Harkivu. Rusi se također kreću u smjeru Zaporižje, ali i prema Donjecku i Lugansku.
Ministarstvo obrane Ruske Federacije reklo je da je u nedjelju uništilo 153 područja na kojima su bile koncentrirane ukrajinske snage.
Kiril Timošenko iz Ureda predsjednika Zelenskog rekao je u nedjelju da su ruske snage napale stambenu zgradu u Hersonskoj oblasti na jugu zemlje. “Moguće je da su neke osobe zarobljene ispod ruševina. Hitne se službe nalaze na licu mjesta”, rekao je Timošenko.
U nedavno oslobođenom Hersonu još uvijek nema ni struje, ni vode, ni grijanja.
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u nedjelju da je ukrajinska vlada za obnovu najvažnije infrastrukture u Hersonskoj oblasti odvojila 2,7 milijuna dolara. “Ovo je početak obnove oblasti. Pričamo o pristupu struji, vodi, grijanju, komunikacijama i lijekovima”, rekao je Šmihal te dodao da će umirovljenici dobiti mirovine koje bi im bile isplaćene da nije bilo rata.
Tri eksplozije odjeknule u blizini Melitopolja
Tri eksplozije odjeknule u blizini privremeno okupiranog grada Melitopolja u regiji Zaporožje, prenosi u nedjelju kasno navečer Ukrajinska novinska agencija Ukrinform.
Ukrinform prenosi riječi gradonačelnika Melitopolja Ivana Fedorova koji je napisao na Telegramu: “Glasno je u okrugu Melitopolj. Čule su se tri snažne eksplozije sjeverno od Melitopolja – u području privremeno okupiranog sela Vesele, u blizini željezničke stanice”.
Premijeri Poljske i Finske Mateusz Morawiecki i Sanna Marin izjavili su na zajedničkoj konferenciji za novinare u nedjelju u Helsinkiju da će nastaviti pružati svu potrebnu pomoć Ukrajini u suprotstavljanju ruskoj agresiji.
Marin je istaknula kako Poljska čini mnogo kako bi pomogla Ukrajini i izbjeglicama koje bježe od rata. Dodala je kako “i Finska čini svoj dio posla”, posebice nedavnom odlukom o vojnoj pomoći vrijednoj 55 milijuna eura.
