Grad Zagreb: Pad domaće proizvodnje i upozorenje proizvođača
Na konferenciji za medije, predstavnici zagrebačkih poljoprivrednih udruga upozorili su na dramatičan pad proizvodnje voća i povrća, koji, kako navode, ozbiljno ugrožava prehrambenu sigurnost stanovnika Zagreba i okolice. U fokusu kritike bila je aktualna gradska vlast, za koju tvrde da nije pokazala interes za probleme domaćih proizvođača.
Govornici su istaknuli da Grad Zagreb i Zagrebačka županija zajedno proizvode oko 25% sveukupne količine povrća u Hrvatskoj. Unatoč toj važnoj ulozi u nacionalnoj proizvodnji hrane, domaći proizvođači tvrde da su prepušteni sami sebi i da su im ukinuti ključni oblici potpore.
Podaci koji upozoravaju na propast sektora
Predsjednik Udruge zagrebačkih trešnjara, Zlatan Kljaković Gašpić, iznio je konkretne brojke: Zagreb je 2001. imao 3,2 milijuna sadnica jagoda, dok ih je danas manje od milijun. Slično je s trešnjama – godišnja proizvodnja pala je s 480 tona na planiranih 180 tona, a ove će godine, zbog loših vremenskih uvjeta, jedva dosegnuti 25 tona. Nestaju i nasadi kupina, malina, ribiza i borovnica.
Kljaković tvrdi da se površine pod uzgojem iz godine u godinu smanjuju, dok se domaći proizvodi iz tržnica povlače pred uvozom. Uz to, proizvođači ističu da je tržište preplavljeno uvoznom robom, često niže kvalitete, koja domaćim poljoprivrednicima onemogućava poštenu tržišnu utakmicu.
Ukinuti mehanizmi potpore i štete lokalnim OPG-ovima
Istaknuto je kako su ranije postojali jasno definirani mehanizmi suradnje između Grada i proizvođača – uključujući mogućnost izravne prodaje na više od 60 lokacija u Zagrebu. Danas je taj broj pao na svega 28. Članstvo u udrugama se prepolovilo, a mnogi mali proizvođači napuštaju sektor zbog neisplativosti i birokratskih prepreka.
Posebno je kritizirano ukidanje Ureda za poljoprivredu, za koji govornici tvrde da je bio jedan od najučinkovitijih gradskih ureda. Taj je ured, tvrde, provodio edukacije, poticajne mjere, surađivao s udrugama i organizirao sajmove, a sve to sada nedostaje.
Osim financijske nestabilnosti, proizvođači se suočavaju i s infrastrukturnim problemima – nedostatkom rashladnih komora, skladišta, ali i logističke podrške koja bi im olakšala dolazak do krajnjeg kupca.
Politički kontekst: Lovrić jedini pokazao interes
Od kandidata na predstojećim izborima, jedini koji se sastao s predstavnicima udruga bio je Ivica Lovrić iz stranke Plavi grad. On je poručio da će, ako dobije povjerenje građana, ponovno osnovati gradski Ured za poljoprivredu, vratiti poticajne mjere i izgraditi novu Zelenu tržnicu – projekt koji je, kako tvrdi, već imao gotovu građevinsku dozvolu, ali je stopiran dolaskom aktualne vlasti.
Lovrić je dodao kako Zagreb raspolaže s 23.000 hektara obradivih površina – više nego PIK Belje – no manje od polovice tih površina danas se koristi. „To je ogroman neiskorišten potencijal. Umjesto da proizvodimo, mi ovisimo o uvozu iz zemalja koje nemaju ni približno toliko plodne zemlje oko glavnog grada“, rekao je Lovrić.
Izazovi klimatskih promjena i potreba za planiranjem
Uz političku i ekonomsku dimenziju problema, proizvođači su upozorili i na posljedice klimatskih promjena – sve češće vremenske nepogode, nagle promjene temperatura i vremenske ekstreme dodatno ugrožavaju poljoprivrednu proizvodnju.
Bez sustavne podrške, edukacije i prilagodbe klimatskim izazovima, domaći proizvođači gube mogućnost prilagodbe tržištu i održivosti svog rada. Upravo zato, poručuju, gradska vlast mora imati aktivnu ulogu u strateškom planiranju poljoprivrednog razvoja.
Poziv na hitnu reakciju nove gradske vlasti
„Zagreb ima ljude, zemlju i znanje. Sve što nam treba jest politička volja“, poručio je Kljaković. Zaključna poruka s konferencije bila je da grad hitno mora obnoviti infrastrukturu potpore domaćim proizvođačima, jer bi, kako su istaknuli, u protivnom građani Zagreba uskoro mogli biti potpuno ovisni o uvoznim proizvodima.
Predstavnici udruga složni su u zahtjevima: žele obnovu suradnje s Gradom, bolju promociju domaće hrane, investicije u infrastrukturu i sustavne mjere za poticanje mladih na bavljenje poljoprivredom. U suprotnom, upozoravaju, Zagreb bi mogao ostati bez vlastite hrane.
„Ljudi misle da je hrana iz dućana – ali kad domaći proizvođač digne ruke, a uvoznici podignu cijene, svi ćemo to osjetiti. Ne možemo ovisiti o kamionima iz drugih država“, poručio je Kljaković.
Priopćenje BUZ-a: Postavlja se pitanje sigurnosti i dostojanstva starijih u domovima