Odluku Europskog vijeća o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom pozdravili su mnogi, kako domaći, tako i međunarodni zvaničnici, ocjenjujući je “historijskom”.
Tako je predsjednik Europskog vijeća, Charles Michel napisao na društvenoj mreži X da je “Bosni i Hercegovini mjesto u europskoj obitelji.
U isto vrijeme je predsjednica Europske komisije, Ursula von der Leyen naglasila da je “Bosna i Hercegovina poduzela impresivne korake” te da je “za nešto više od godinu dana postigla veći napredak nego u više od jednog desetljeća”.
Da je riječ o pozitivnoj i ohrabrujućoj vijesti ističu i brojni analitičari, no u isto vrijeme, imajući u vidu obaveze koje čekaju Bosnu i Hercegovinu na njenom putu ka Europskoj uniji, naglašavaju da je pred ovom zemljom “mnogo posla”.
“Riječ o snažnoj poruci prema Bosni i Hercegovini i rekao bih – pokušaju Europske unije da nakon 20 godina i brojnih obećanja kaže da ipak ima nade da BiH jednog dana postane članica EU-a”, kaže Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost.
Ima li prostora za optimizam?
Europsko vijeće je kao referencu za naredni korak – usvajanje pregovaračkog okvira – postavilo ispunjavanje osam uvjeta postavljenih u listopadu 2022. godine.
“Postoje rasprave o tome je li je činjenica da je ovih osam koraka, a ne 14 ključnih prioriteta, odlučujuće za naredni korak i na neki način popuštanje prema Bosni i Hercegovini. Činjenica da među tih osam koraka nema ustavnih reformi govori dovoljno o tome”, ukazuje Ćerimagić.
“Međutim, tih osam koraka je i dalje zahtjevno i teško, a nekoliko tih pitanja može imati odlučujuću ulogu na stanje pravosuđa i pripremljenosti BiH za članstvo u Europskoj uniji”.
Na pitanje koliko je, s obzirom na političku situaciju u Bosni i Hercegovini, ali i zahtjevnost cjelokupnog procesa, moguće odgovoriti na sve glasnije pozive na ubrzano usvajanje reformi, Ćerimagić kaže da je većinu postavljenog moguće uraditi relativno brzo. Ipak, naglašava, sve zavisi od više faktora.
“Govorilo se o lipnju kao roku kada bi Bosna i Hercegovina mogla imati usvojen program integriranja. Taj rok za pregovarački okvir je realan, ali veoma ambiciozan”, smatra Ćerimagić. “Europska komisija do tada može izraditi pregovarački okvir, a i drugim zemljama je bilo potrebno dva do tri mjeseca za to. Međutim, o političarima u BiH, ali i dinamici međunarodne zajednice ovisi hoće li u tom vremenskom periodu biti postignut dogovor o zakonima i pitanjima iz tih osam koraka.”
U međuvremenu je Christian Schmidt, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, nametnuo tehničke izmjene Izbornog zakona.
“Vlasti u Republici Srpskoj su najavile da bi svako novo nametanje OHR-a označilo kraj europskog puta za Bosnu i Hercegovinu. Ukoliko se to dogodi, bit će teško govoriti o ispunjavanju tih uvjeta bez kojih, vjerujem, nema narednog koraka”, kaže Ćerimagić. “Dakle, teoretski je moguće, ali u praksi, s obzirom na sve što znamo da se događa u i oko BiH, teško je biti optimist u tom smislu”.
Izazovi pred BiH
U međuvremenu su se oglasili i iz Delegacije Europske unije u BiH, pojašnjavajući da prvi korak u pristupnim pregovorima podrazumijeva da Europska komisija zajedno sa zemljom koja je podnijela zahtjev za članstvo u Uniji provede formalni proces analize usklađenosti. Time se, pojašnjavaju, ocjenjuje koliko je zemlja pripremljena za članstvo u EU prema poglavljima pravne stečevine i prema klasterima, odnosno poglavljima.
“Od Bosne i Hercegovine se u sklopu procesa analize usklađenosti očekuje da Europskoj komisiji predstavi svoj program preuzimanja pravne stečevine (engl. NPAA). Proces analize usklađenosti također će dati preliminarne pokazatelje pitanja koja će se pojaviti tijekom pregovora. Nalazi analize usklađenosti objavljuju se u Izvještaju o analizi usklađenosti koji pruža analitički okvir za pregovore”, naveli su.
Pojasnili su da proces pristupanja Europskoj uniji podrazumijeva više faza, uključujući uspostavljanje pregovaračkog okvira, Međuvladinu konferenciju za otvaranje pregovora, proces analize usklađenosti, uvjete za otvaranje, pregovore po klasterima, odnosno poglavljima, Mišljenje Komisije o spremnosti za članstvo nakon završetka pregovora, saglasnost Europskog vijeća i Europskog parlamenta za prijem u članstvo zemlje koja je podnijela zahtjev i ratifikaciju ugovora o pristupanju u svakoj državi članici EU.
“Iako postoji više koraka, vremenski okvir za ispunjavanje svake prekretnice zavisi isključivo od kapaciteta i spremnosti zemlje da pravi iskorake”, poručili su iz Delegacije Europske unije u BiH.
Kako je izgledao ‘europski put’ BiH do sada?
Bosni i Hercegovini je u prosincu 2022. dodijeljen status kandidata za članstvo, gotovo sedam godina nakon što je podnijela zahtjev za prijem u Europsku uniju.
U mišljenju Europske komisije iz 2019. godine navedeno je kako Bosna i Hercegovina mora implementirati 14 ključnih prioriteta koji se odnose na područja demokracije i funkcionalnosti države, vladavine zakona, osnovna prava i reformu javne uprave, kako bi se uskladila s kriterijima za članstvo u EU.
Tri godine kasnije, iako u međuvremenu gotovo ništa od toga nije urađeno, Bosni i Hercegovini je dodijeljen status kandidata za članstvo u EU, uz osam uvjeta koje je bilo potrebno ispuniti.
Početkom ožujka ove godine, Europska komisija je objavila izvještaj u kojem je zaključila da BiH u dovoljnoj mjeri ispunjava uvjete za početak pristupnih pregovora s Europskom unijom.
Odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom Evropsko vijeće donijelo je 21. ožujka.