Zahtjev za uvrštenje zakona o južnoj interkonekciji na dnevni red hitne sjednice Zastupničkog doma Parlamenta Federacije neće biti ispunjen sve dok Vlada Federacije ne pošalje svoj prijedlog zakona, potvrđeno je za Detektor nakon zahtjeva zastupnika da se ovaj zakon razmatra poslije još jednog prekida dotoka plina Sarajevu.
Federalni zastupnik Admir Čavalić tražio je od predsjedavajućeg Zastupničkog doma Dragana Miokovića hitno uvrštenje zakona o južnoj interkonekciji na prvoj narednoj sjednici, zakazanoj za 4. rujan zbog blokade u snabdijevanju plinom, ali i zbog polugodišnjeg kašnjenja Vlade Federacije da pripremi zakon.
Njegovo mišljenje je da predsjedavajući ima načina da tekst zakona stavi na razmatranje.
“Kao pojedinac, ima poslovničko pravo da to stavi na dnevni red, e sad, kako će ko glasati, to je naša odgovornost kao zastupnika”, smatra Čavalić.
Novi pozivi za usvajanje zakona dolaze nakon što je nakratko ponovo bio prekinut dotok plina Sarajevu. Bosna i Hercegovina plin i dalje kupuje samo iz Rusije unatoč prethodnim pozivima da se napravi još jedan plinovod koji bi zemlju oslobodio ucjena iz Moskve.
Mioković za Detektor kaže da zakon neće biti uvršten na dnevni red naredne sjednice i navodi da poslovnik ne daje mogućnost dopune dnevnog reda “sve i kad bi htio”, odnosno da se u Parlamentu mogu razmatrati samo pitanja zbog kojih je sjednica sazvana, a za koju je on već ranije poslao poziv.
Na ranijoj sjednici Parlamenta, Klub Stranke demokratske akcije (SDA) je također tražio da se zakon uvrsti u dnevni red, ali se to nije dogodilo.
“Ja to ne radim zbog toga što sam unutar Trojke i koalicije, što podržavam Vladu Federacije i što imam od strane Vlade uvjerenje da će taj zakon brzo doći u parlamentarnu proceduru”, kaže Mioković.
Dodaje da ta procedura traje već dugo i da je obavio razgovore s premijerom u Vladi, zbog čega u skorije vrijeme očekuje da dobiju prijedlog zakona.
Veleposlanstvo SAD-a mjesecima je pozivalo vlasti u Federaciji da usvoje zakon i omoguće novi izvor plina te kritiziralo zastoje u ovom procesu jer se partneri u vlasti nisu mogli dogovoriti koje poduzeće će upravljati novim plinovodom. U HDZ-u su inzistirali da se formira novo poduzeće sa sjedištem u Mostaru umjesto da njime upravlja već postojeće poduzeće “BH Gas”.
Još u lipnju 2023. godine američki ambasador Michael Murphy je optužio predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da opstruira novu konekciju.
“Južna interkonekcija trenutno je jedini provodivi projekat koji bi omogućio da BiH prekine potpunu ovisnost o jednom izvoru za snabdijevanje prirodnim plinom, Rusiji”, napisao je on u svom blogu na stranici Veleposlanstva i dodao kako bi projekat donio i nova radna mjesta.
“Nažalost, opstrukcije lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića sprečavaju da ovaj vitalni projekat ide dalje”, naveo je.
Odbor za energetiku, rudarstvo i industriju Zastupničkog doma Parlamenta Federacije je na sjednici u veljači razmotrilo zahtjev za donošenje zakona o južnoj interkonekciji i naložio Vladi da dostavi mišljenje, te ukoliko to ne urade u roku od 30 dana, da se prijedlog zakona uputi u zakonsku proceduru.
“Vlada je rekla u veljači da će dostaviti u ožujku. Nije dostavila”, kaže Čavalić i objašnjava da zakon već mjesecima čeka u parlamentarnoj proceduri da bude uvršten u dnevni red.
Bivši direktor “BH Gasa” Almir Bečarević kaže da Vlada već mjesecima odugovlači usvajanje zakona.
“To se nikad neće naći na dnevnom redu dok to ne prođe Vladu Federacije, odnosno dok neko ne presiječe i ne shvati da ne možemo čekati milost od Dragana Čovića, jer vrijeme prolazi, projekat drastično poskupljuje, situacija s plinom se u Europi dramatično mijenja”, kaže Bečarević.
Objašnjava da se predloženim zakonom projekat proglašava javnim interesom i određuje investitor. Podsjeća na probleme između koalicije Trojke i Čovića u izboru tvrtke koja je to trebala raditi.
“Za mene nije upitno ko to treba da radi, jer tvrtka koju spominju jeste ‘firma s ledine’, nema ništa, nema kadrova, nema iskustva, bilansa, a trebala bi da se zaduži između 150 i 200 milijuna eura, to je smiješna priča”, kaže on.
Građani Sarajeva i Istočnog Sarajeva su nakratko u kolovozu 2024. godine bili bez snabdijevanja plinom zbog međusobnih optužbi između “Energoinvesta” i “Sarajevo-gasa” Istočno Sarajevo o neizmirenim obavezama i tumačenja pravilnika po kojem postupaju. To nije prvi put da građani ostaju uskraćeni za energent u svom gradu.
Desetine tisuća domaćinstava su ostale bez grijanja tokom zime kada je Rusija, zbog spora sa Ukrajinom, 2009. godine na nekoliko dana prekinula dotok plina. Strah od nedostatka ovog energenta postao je i veći nekoliko mjeseci pred početak invazije na Ukrajinu, jer je BiH, za razliku od drugih zemalja Europske unije, bila ovisna o isporuci iz Rusije.
Čavalić je, zbog kontinuiranih pritisaka i ucjena blokadom snabdijevanja plinom glavnog grada BiH, uputio zahtjev da se krene u proceduru usvajanja zakona kojim bi se smanjila ovisnost o jednom dobavljaču plina.
“Iako smo dobili obećanja da se ovo neće događati, uvjeren sam da će, kad god postoji mehanizam ucjene u smislu da možete isključiti plin, taj mehanizam će se kad-tad koristiti, ovisi koliko bude dramatična politička situacija i kad se pojavi potreba predstavnika plinske kompanije i predstavnika entiteta Republike Srpske”, kaže Čavalić.
Dodaje da se ucjena može riješiti samo time da BiH ne bude ovisna isključivo o ruskom plinu.
S tim se slaže i Bečarević, koji objašnjava da je za BiH izgradnja južne interkonekcije važna zbog neovisnosti o ruskom plinu, ali i zbog sigurnosti za građane i za gospodarstvo.
Vijeće ministara BiH je nekoliko puta odbilo dati suglasnost za pravljenje novog plinovoda iz Hrvatske, što je, prema mišljenju stručnjaka, ostavilo BiH ranjivom na utjecaje i uvjete koje postavlja Moskva, o čemu je Detektor ranije pisao.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je u ljeto 2022. godine, tijekom invazije na Ukrajinu, nakon susreta s predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom i čelništvom “Gazproma” u Sankt Peterburgu, zaprijetio blokadom projekata u Federaciji ukoliko gradnja novog plinovoda iz Srbije ne dobije suglasnost u Vijeću ministara.
