Šok u Beču: krađa lubanje iz katedrale otkrivena nakon 60 godina
Kad je arhivar Franz Zehetner otvorio pošiljku adresiranu na bečku katedralu, nije očekivao jeziv prizor: u kartonskoj kutiji ležala je ljudska lubanja. Uz nju je bio rukom pisan dopis koji je sve objasnio.
Autor pisma, muškarac iz sjeverne Njemačke, priznao je da je lubanju uzeo prije otprilike 60 godina, dok je kao mladi turist obilazio katakombe. Sada, kako je napisao, želi ispraviti staru pogrešku i vratiti što je ukradeno.
Katakombe ispod Katedrale svetog Stjepana u Beču čuvaju posmrtne ostatke oko 11.000 ljudi iz 18. stoljeća. Upravo s jedne od tih lokacija, tijekom vođenog obilaska, lubanja je vjerojatno nestala – i desetljećima kružila daleko od sakralnog mira.
Tajanstveni paket i tragovi prošlosti
Zaposlenike je pošiljka šokirala, ali i zaintrigirala: uz detaljno priznanje, pošiljatelj je ostao anoniman. Iako epilog donosi olakšanje, krađa lubanje iz katedrale otvara pitanje sigurnosti tijekom turističkih obilazaka i podsjeća da su podzemne odaje sveti prostor, a ne suvenirnica.
Zašto je krađa lubanje iz katedrale sada razotkrivena?
Kako navode crkveni izvori, osjećaj krivnje često proradi tek s odmakom vremena. Nakon šest desetljeća, pokajnik je odlučio prekinuti šutnju i poslati ukradeni ostatak natrag. Stručnjaci će, očekuje se, provjeriti podrijetlo i odlučiti o dostojnom smještaju u katakombama.
Pouka za turiste i čuvare baštine
Incident služi kao dramatično upozorenje svima koji podcjenjuju sakralne prostore. krađa lubanje iz katedrale možda je započela kao mladenački hir, no završila je javnim sramom i kasnim iskupljenjem. Beč i njegovi vodiči pojačat će nadzor, a putnicima ostaje pravilo: poštujte povijest.
Katakombe su nastale tijekom 18. stoljeća, kada je zbog prenapučenosti grobalja i zdravstvenih izazova podzemlje postalo posljednje počivalište tisuća građana. Danas su dio povijesnog identiteta grada i podsjetnik na krhkost života, ali i na odgovornost posjetitelja da posmrtne ostatke ne diraju, a kamoli odnose.
Ovaj bizaran slučaj odjeknuo je društvenim mrežama, a mnogi su hvalili gestu kasnog pokajanja. Crkveni dužnosnici ipak naglašavaju da povrat ne briše učinjenu štetu i apeliraju da se s povijesnim ostavštinama postupa s krajnjim poštovanjem, jer svaka od njih nosi nečiju životnu priču.
Više:
31. listopada obilježava se Svjetski dan štednje – Zašto je štednja važna za sigurnu budućnost?
Ponuda aranžmana i svijeća bogatija nego ikad. Tri dana groblja otvorena cijelu noć, za Sve Svete besplatan GPP i izvanredne linije zbog gužvi
Jesenska sjetva 2025: Zasijat će se 240.000 hektara