Što donosi kratkoročni najam pod novim pravilima?
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina poručio je u Hrvatskom saboru da se novim Prijedlogom Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti ne uvodi zabrana iznajmljivanja, nego red na tržište. Cilj je, kako je istaknuo, zaustaviti nelojalnu konkurenciju, smanjiti sivu ekonomiju i zaštititi one koji posluju zakonito.
Prema najavama, kratkoročni najam ostat će važan dio turističke ponude, ali će sustav postati transparentniji. Glavina je naglasio da većina iznajmljivača radi odgovorno te da im novi zakon treba donijeti veću pravnu sigurnost. Problem su, kaže, oni koji usluge nude izvan sustava i time narušavaju tržišna pravila.
Jedinstveni broj za svaku smještajnu jedinicu
Jedna od ključnih novosti bit će obvezni jedinstveni registracijski broj za svaku smještajnu jedinicu koja se oglašava na digitalnim platformama. Time bi se omogućila sustavna razmjena podataka između platformi i države. Postupci, od podnošenja zahtjeva do izdavanja rješenja, trebali bi se voditi elektroničkim putem.
Kratkoročni najam tako bi postao dio digitaliziranog sustava u kojem će se lakše pratiti tko, gdje i pod kojim uvjetima pruža uslugu. Vlada tvrdi da će se time podići kvaliteta ponude, zaštititi domaćini koji poštuju zakon i smanjiti prostor za neprijavljeno poslovanje.
Inspektori dobivaju nove ovlasti
Glavina je odgovorio i na pitanje što će biti s objektima koji se ne oglašavaju na velikim digitalnim platformama, nego putem grupa, oglasnika ili drugih kanala. Prema prijedlogu, turistički inspektori moći će djelovati na daljinu ili pod tajnim identitetom kako bi evidentirali kršenje propisa.
Za kratkoročni najam uvodi se i širi nadzor. Ministar je naveo da Hrvatska trenutačno ima 70 turističkih inspektora, no ovlasti će se proširiti i na carinsku upravu te komunalne redare. Kazne koje prikupe komunalni redari bit će prihod komunalnih službi.
Utjecaj na stanovanje i turističke gradove
Iako je kratkoročni najam pridonio razvoju turizma i povećao dostupnost smještaja, Vlada upozorava da je istodobno smanjena dostupnost stanova za dugoročno stanovanje. To je, prema ministru, izazov s kojim se suočavaju brojni turistički gradovi u Europi.
U praksi, kratkoročni najam najviše pritišće tržište u atraktivnim destinacijama, gdje se stanovi sve češće pretvaraju u turistički smještaj. Zbog toga se pravnim osobama i obrtnicima ukida mogućnost nove kategorizacije soba, apartmana i studio apartmana u prostorima stambene namjene.
Što se mijenja za hotele, kampove i apartmane?
Za postojeće objekte pravnih osoba i obrtnika koji već imaju važeća rješenja u stambenim prostorima predviđen je prijelazni rok od 10 godina. Za hotele i kampove produljuje se rok rekategorizacije s četiri na pet godina, dok se za neke druge vrste smještaja uvodi obvezna rekategorizacija.
Oporbeni zastupnici upozorili su da zakon u istu kategoriju stavlja rentijere i obiteljske iznajmljivače. Glavina tvrdi suprotno: zakon, kaže, štiti domaćine koji godinama grade hrvatsko gostoprimstvo. Uz to, ugostiteljskim objektima zabranila bi se prodaja energetskih pića maloljetnicima.
Više:
Šokantna krađa u Novom Zagrebu usred dana: Ženi strgnuli lančić s vrata
Užas usred dana: drska krađa na Medveščaku šokirala prolaznike
Požar automobila na Trešnjevci: BMW izgorio do kraja, vatra dohvatila još dva auta
