Europski čelnici udarili su alarm nakon zajedničkog poziva s Donaldom Trumpom, poručujući da je ovo kritični trenutak za Ukrajinu i da će se “intenzivan rad” na američkom mirovnom planu nastaviti bez pauze. U jedinstvenoj izjavi Keir Starmer, Emmanuel Macron i Friedrich Merz govore o satima koji odlučuju o sigurnosti cijele euroatlantske regije. Poruka je jasna: priprema se ubrzanje diplomatske ofenzive koja treba donijeti „pravedan i trajan mir“ – ili otvoriti novu, neizvjesnu fazu rata.
Kritični trenutak za Ukrajinu: signal za politički potres
Kritični trenutak za Ukrajinu, dan nakon što je u intervjuu za Politico prozvao europske lidere „slabima“ i dao naslutiti smanjenje američke pomoći Kijevu, Trump je dodatno uzburkao scenu tvrdnjom da Ukrajina „koristi rat“ kako bi izbjegla izbore. Predsjednik Volodimir Zelenski odmah je uzvratio da je „spreman“ održati ih. Retorika je zapaljiva, a poruke s druge strane Atlantika bacaju sjenu na pregovore koji bi u narednim danima mogli definirati uvjete prekida vatre.
U Kijevu se finišira dokument s 20 točaka koji će „u bliskoj budućnosti“ biti predan Washingtonu, nakon zajedničkog rada ukrajinskog tima s američkim i europskim posrednicima. Prvotni nacrt od 28 točaka, procurio prošlog mjeseca, dočekan je na nož jer je navodno naginjao Rusiji. Kijev sada gura izmjene ključnih stavki – od teritorijalnih pitanja do sigurnosnih jamstava – kako bi mirovni okvir bio pravedniji i realniji.
Nakon razgovora, London, Pariz i Berlin objavili su gotovo identične izjave: pozdravljaju napore za „pravedan i trajan mir“ i najavljuju nastavak intenzivnog rada „u sljedećim danima“. U središtu svega je Donald Trump, čiji bi potezi mogli preokrenuti dinamiku na terenu. Upravo zato europski lideri naglašavaju da je ovo kritični trenutak za Ukrajinu – trenutak koji može ubrzati dogovor ili gurnuti rat u još opasniju spiralu.
Što slijedi za front i Europu?
Tri vodeća čelnika naglasila su da će se „intenzivan rad“ na američkom prijedlogu nastaviti unutar idućih dana, uz usku koordinaciju s Kijevom. Fokus je na sigurnosnim jamstvima, kontroli granice, razmjeni zarobljenika i modelu nadzora eventualnog prekida vatre. I dok Bruxelles traži zajednički glas, diplomatski izvori upozoravaju da će svaka formulacija o teritoriju biti najteži ispit – i za Ukrajinu i za europske saveznike.
Rusija je pokrenula invaziju u veljači 2022., a Moskva sada drži otprilike petinu ukrajinskog teritorija. Svaki prijedlog mirovnog plana mjerit će se kroz realnost bojišnice i cijenu koju obje strane mogu podnijeti. Dok se pregovarači utrkuju s vremenom, Kijev i saveznici šire diplomatsku mrežu, svjesni da bi i najmanja pogreška precrtala mjesecima građene linije.
Europska sigurnost i kredibilitet Zapada ovise o ishodu sljedećih poteza Washingtona i europskih prijestolnica. U narednim danima bit će jasno hoće li američki plan polučiti napredak ili novu blokadu. Za mnoge u Kijevu i Europi, ovo ostaje kritični trenutak za Ukrajinu – vrijeme kada se odlučuje o sudbini milijuna ljudi i ravnoteži moći na kontinentu.
Više:
NK Vrapče jesenski prvak – senzacionalni rasplet derbija na Grabi
Što se događa?Čak tri misteriozna požara vozila u protekla dva dana u Istri
Tradicionalni istarski ovčji sir službeno zaštićen u cijeloj Europskoj uniji
