Ksaver Šandor Gjalski – plemić koji je tugovao nad propasti vlastitog svijeta, oblikovao hrvatsku književnost

Rođen u plemićkoj obitelji u Hrvatskom zagorju, Ksaver Šandor Gjalski oblikovao je svoje djelo kroz prizmu propadanja plemstva i modernih društvenih previranja.

Ksaver Šandor Gjalski je rođen 26. listopada 1854. u Gredicama kraj Zaboka i već od najranijih dana nosio je obilježje plemićkog stanja – sin plemića i vlastelina – što je znatno oblikovalo način na koji je promatrao svijet i svoje književno djelo.

Obiteljsko porijeklo i obrazovanje

Ksaver Šandor Gjalski (pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić) potjecao je iz plemenitaške zagorske obitelji Babić, koja je plemstvo dobila od cara i kralja Karla VI., a majka mu je bila kći vlastelina i odvjetnika Franje Ksavera Šandora Gjalskoga. Uzevši pseudonim po djedi po majčinoj liniji, Gjalski je kroz život njegovao povezanost s plemićkim naslijeđem. Studirao je pravo u Zagrebu i Beču, a nakon toga službovao u raznim hrvatskim gradovima prije umirovljenja.

Književni put i tematski krugovi

Temelj njegovog književnog stvaralaštva čini promišljanje propadanja plemstva, pogotovo vlastelinskog sloja Hrvatskog zagorja, kroz djela kao što je „Pod starim krovovima“ ” Za materinsku rieč” i “Na rođenoj grudi”. Uz to, Ksaver Šandor Gjalski prikazuje i društvene preobrazbe i život običnih ljudi u djelima poput „U noći“. Njegova tema plemićkog svijeta, njegovog zalaska, te zagorskog ladanja — pretvorila se u literarni motiv kojim je bilježio jedno vrijeme u kojem se društvo mijenjalo.

foto: izvor/stareknjige.org/

Značaj u hrvatskoj književnosti

Ksaver Šandor Gjalski važi za jednog od najtipičnijih hrvatskih pisaca druge polovice 19. i početka 20. stoljeća, iako je istodobno prenio i modernističke elemente u svoje pripovijedanje. Njegova književna ostavština obuhvaća romane, pripovijetke, kronike, književne članke i povijesne rasprave — čime je ostavio sveobuhvatan trag u hrvatskoj književnosti.

Ksaver Šandor Gjalski, svojim je djelima utkao razmišljanja o društvenim promjenama, plemićkom sloju i moralnim dilemama vremena u kojem je živio. Kroz promatranje „zalaska“ jednog svijeta i izrastanja novog, ostavio je djeloa koja i danas ima važnu literarnu i kulturnu vrijednost.

Više:

NK Vrapče srušilo GNK Tigar! Rani pogodak Kristijana Kopljara odlučio dramatičnu utakmicu u 3. NL Centar!

Na današnji dan rođen Johann Strauss mlađi – kralj…

Viktor Kovačić otac moderne hrvatske arhitekture koji je promijenio…