Vijest da je preminula Ksenija Urličić, jedna od najpoznatijih i najutjecajnijih hrvatskih televizijskih urednica, prenosi HRT, na kojem je provela najveći dio svoje bogate karijere. Tijekom više desetljeća rada bila je spikerica, voditeljica, scenaristica, urednica i glavna urednica Zabavnog programa te je sudjelovala u stvaranju brojnih emisija koje su obilježile domaću televiziju.
Nakon što je diplomirala na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, na televiziju je stigla 1958. godine. Na RTZ-u, odnosno poslije HTV-u, radila je od 1959. sve do umirovljenja 2001. godine. Prošla je gotovo sve najvažnije profesionalne stepenice, od rada pred kamerama do vodećih uredničkih funkcija iza njih.
Ksenija Urličić prošla je sve stepenice televizijskog posla
Ksenija Urličić bila je voditeljica i suscenaristica prvih radijskih kontakt-emisija, među kojima su Zeleni megaherc, Četvrtkom zajedno, Nedjeljni semafor i Plavi pingvin. Kao cijenjena spikerica vodila je najvažnije informativne emisije tadašnje Televizije Zagreb, uključujući i središnji Dnevnik, jednu od najodgovornijih uloga u televizijskom programu.
Njezin se profesionalni put nije zaustavio pred kamerama. Prelaskom na uredničke poslove počela je snažno oblikovati zabavni, glazbeni i specijalni televizijski program. Posebno važnu ulogu preuzela je 1991. godine, kada je postala urednica Zabavno-glazbenog programa i pokrenula niz novih emisija oslonjenih ponajprije na domaću glazbenu produkciju.
U razdoblju Domovinskog rata Ksenija Urličić bila je autorica, scenaristica, a povremeno i voditeljica velikih projekata i posebnih emisija HTV-a. Program je tada velikim dijelom bio usmjeren prema domoljubnim pjesmama i sadržajima koji su pratili ratne okolnosti, dok su njezini projekti povezivali glazbu, zabavu i poruke zajedništva.
Veliki projekti koje je pokrenula Ksenija Urličić
Među njezinim najzapaženijim televizijskim pothvatima bila je Sedma noć, dotad najveći zabavni spektakl koji je doživio 200 izdanja. Sudjelovala je i u stvaranju prve humoristične serije HTV-a Jel’ me netko tražio?, a tijekom novogodišnjeg programa 1991. i 1992. promovirala je telefonske igre uživo s gledateljima.
Potpisala je i emisije Vinkovci su i jeseni jesu te Vukovar kao svjetlost, prikazane u programu Za slobodu. Ti su sadržaji nastajali u jednom od najzahtjevnijih razdoblja hrvatske televizije, kada je program, uz informiranje javnosti, imao važnu ulogu u očuvanju kulturnog identiteta i povezivanju gledatelja diljem zemlje.
Ksenija Urličić pokrenula je Hrvatski TV festival u Opatiji, a od 1993. do 2000. bila je autorica i nositeljica projekta Hrvatska pjesma za pjesmu Europe. Taj je projekt bio važan dio izbora domaće pjesme za europsku glazbenu pozornicu te je dodatno učvrstio njezin utjecaj na razvoj zabavno-glazbenog programa.
Emisije koje su ostale dio televizijske baštine
Kao urednica osmislila je naslove i prve scenarije za brojne emisije, među kojima su U duhu gosta, Večeras s vama, Cro pop rock, Nek’ zvone tambure, Opera box i Jazz oko ponoći. Na popisu su također Radar, Ispod duge, Fluid expo i Iz stare škrinje, projekti različitih formata i žanrova.
Njezin rad obuhvaćao je informativne, zabavne, glazbene, humoristične i posebne programe. Upravo ta širina pokazuje koliko je dobro poznavala televizijski medij i njegove mogućnosti. Uspijevala je istodobno raditi na sadržajima namijenjenima širokoj publici i projektima koji su promicali domaću glazbu, kulturu i autore.
Za svoj je profesionalni doprinos 1996. godine primila godišnju nagradu HRT-a. Ksenija Urličić iza sebe je ostavila velik broj emisija, projekata i uredničkih rješenja, ali i prepoznatljiv trag u razvoju hrvatske televizije. Njezina karijera ostaje svjedočanstvo razdoblja u kojem su se televizijski standardi stvarali pred kamerama i iza njih.
Više:
Joe Worrall u Wrexhamu: Veliko pojačanje stiže nakon alarmantnog početka sezone
Smrtonosni požari u Alžiru donose drastičan preokret: Predsjednik traži najstrožu kaznu
Han Hak-ja ide u zatvor: Chanel torbe i dijamantna ogrlica razotkrile politički skandal
