Laronov sindrom privukao je pozornost svjetskih znanstvenika
U mreži Anda na jugu Ekvadora smjestio se gradić Piñas, čijih približno 8000 stanovnika živi u kućama raštrkanima po dolini. To udaljeno mjesto poznato je po neuobičajeno velikom broju ljudi s rijetkim genetskim poremećajem koji snažno utječe na rast. Upravo bi iskustva stanovnika ove zajednice mogla pomoći znanstvenicima u potrazi za novim načinima sprječavanja nekih od najtežih bolesti.
Stanje poznato kao Laronov sindrom onemogućava tijelu da dosegne uobičajenu visinu, pa oboljele osobe uglavnom ne narastu više od 1,2 metra. Život s takvim poremećajem donosi brojne praktične i društvene izazove. Ipak, istraživači su uočili moguću neočekivanu prednost: među tim pacijentima učestalost raka i dijabetesa niža je nego u općoj populaciji.
Blizanke se zajedno suočavaju s izazovima
Među stanovnicama Piñasa su blizanke María Luísa Romero i María del Cisne, koje obje žive s rijetkim poremećajem rasta. Sestre ističu da im međusobna podrška pomaže u svakodnevnom suočavanju s teškoćama. Njihova povezanost posebno je važna u situacijama u kojima se susreću s preprekama prilagođenima osobama prosječne visine ili s nerazumijevanjem okoline.
„Uvijek smo snažne, udružujemo snagu i jedna brani drugu“, kazala je María Luísa sjedeći pokraj svoje sestre. Premda Laronov sindrom može otežati svakodnevni život, iskustvo blizanki pokazuje koliko podrška obitelji može biti važna. Njihova priča istodobno je postala dio mnogo šireg znanstvenog pitanja koje bi moglo imati globalno značenje.
Može li Laronov sindrom pomoći u sprječavanju raka?
Znanstvenike posebno zanima zbog čega se među ljudima s ovim poremećajem bilježi manje slučajeva raka i dijabetesa. Cilj istraživanja nije liječenje niskog rasta, nego razumijevanje bioloških procesa koji bi mogli štititi organizam. Ako se ti procesi uspiju precizno objasniti, mogli bi poslužiti kao temelj za razvoj preventivnih terapija namijenjenih široj populaciji.
Endokrinolog dr. Jaime Guevara proučava Laronov sindrom već 40 godina. Objašnjava da istraživači žele ono što se prirodno događa u tijelima oboljelih pokušati ponoviti kod osoba koje nemaju taj poremećaj. Jedna od mogućnosti bila bi primjena posebno razvijenog lijeka, dok bi druga mogla uključivati prehranu koja bi potaknula sličan zaštitni učinak.
Mala zajednica mogla bi dati velik doprinos
„Ideja je da se lijekom ili prehranom kod ljudi bez sindroma ponovi ono što se događa kod osoba koje ga imaju“, rekao je Guevara. Takav je cilj još povezan s istraživanjima i ne znači da već postoji potvrđen način zaštite od raka. Znanstvenici tek trebaju utvrditi kako opaženu otpornost sigurno i učinkovito prenijeti na druge ljude.
Stanovnici Piñasa zato nisu samo predmet medicinskih istraživanja, nego važni sudionici potrage za odgovorima koji bi jednoga dana mogli koristiti cijelom svijetu. Njihova rijetka genetska osobina, koja u svakodnevici donosi ograničenja, mogla bi otvoriti put prema novom razumijevanju raka, dijabetesa i prirodnih obrambenih mehanizama ljudskog tijela.
Guevara vjeruje da bi rezultati višedesetljetnog rada bili velik doprinos ove zajednice čovječanstvu. Priča ekvadorskih blizanki tako pokazuje kako se iza rijetkog zdravstvenog stanja može skrivati znanstveno otkriće s golemim potencijalom. Istraživanja se nastavljaju, a Piñas bi mogao postati jedno od ključnih mjesta u razvoju budućih preventivnih pristupa.
Više:
Kako spriječiti smrti od vrućine: Pustinjski grad ima model koji bi mogao spasiti tisuće
Falklandi zapalili nogometni svijet: Bijela kuća stala uz Argentinu
K-pop joj je promijenio život: U Sjevernoj Koreji ovakva sloboda bila je nezamisliva
