Nejasnim ostaje zašto je bio tako oštar prema SAD-u u trenutku kad se pokazuje da je transatlantsko sigurnosno partnerstvo od presudne važnosti za Europu
Sławomir Jan Dębski, direktor Poljskog instituta za međunarodne odnose, rekao je da je “negdje, bez sumnje, nastupila moždana smrt”. Referirao se tako na poznati intervju koji je francuski predsjednik Emmanuel Macron dao The Economistu 2019. godine kad je rekao da je NATO u stanju moždane smrti, prenosi Jutarnji list.
Krize koje nisu naše
Oštra reakcija, stvarno samo jedna u nizu takvih nakon što je Macron tijekom posjeta Narodnoj Republici Kini dao intervju portalu Politico.eu i francuskom dnevnom listu Les Echos. Najviše bure izazvalo je sljedeće: “[Macron] je rekao da je “veliki rizik” s kojim se Europa suočava da “bude upletena u krize koje nisu naše, što je sprječava u izgradnji svoje strategijske autonomije” … “Paradoks bi bio da, svladani panikom, vjerujemo da smo samo sljedbenici Amerike. Pitanje na koje Europljani trebaju odgovoriti … je li u našem interesu ubrzati [krizu] na Tajvanu? Ne. Još bi gore bilo misliti da mi Europljani moramo postati sljedbenici ove teme i ugledati se na agendu SAD-a i kinesku pretjeranu reakciju.”
Norbert Röttgen, vanjskopolitički stručnjak njemačke opozicijske stranke CDU, upozorio je da francuska politika vodi Europu u “geopolitičku slijepu ulicu. Gotovo je ironično da Macron, od svih ljudi, koji za Ukrajinu čini još manje od Scholza (Olaf, njemački kancelar), otuđuje Sjedinjene Države svojim izjavama o Kini.”
Moglo bi se nizati reakcije, posebno s istoka Europe, koje su duboko negativno kritične prema francuskom predsjedniku. Koji od stavova nije odustao u utorak kad je u Institutu Nexus u Den Haagu održao govor – na početku prekidan burnim reakcijama dijela publike: “Gdje je francuska demokracija? Kada smo je izgubili?”, vikao je jedan muškarac tijekom govora, dok su drugi izvikivali parole o klimatskim promjenama i mirovinskoj reformi. Jedan od prosvjednika imao je transparent na kojem je pisalo “Predsjednik nasilja i licemjerja”. Pazio je Macron ipak da se ne vrati raspravi o Tajvanu ili odnosima sa SAD-om te se, kako prenose agencije, zadržao na zahtjevu da Europa bude suverenija što je “kritično u razdoblju rata kad se ekonomija pretvara u oružje”. Ublažio je donekle stavove iz intervjua navodeći da su nas “pandemija i rat gurnuli u situaciju da otkrijemo da moramo smanjiti svoju ovisnost ako želimo očuvati europski identitet. Moramo moći birati partnere i krojiti vlastitu sudbinu, a ne biti, rekao bih, puki svjedoci dramatične evolucije ovoga svijeta. Možemo to postići putem suradnje u skladu s našim duhom otvorenosti i partnerstva”.
Bura
Macronovi stavovi su izazvali buru, ali treba reći da ne predstavljaju iznenađenje kad je riječ o njegovim politikama. Govorom na sveučilištu la Sorbonne 26. rujna 2017. godine, nedugo nakon što je izabran u prvom mandatu, Macron je definirao “inicijativu suverene, ujedinjene i demokratske Europe”. Nejasnim ostaje zašto je u intervjuima bio tako oštar prema SAD-u u trenutku kad se pokazuje da je transatlantsko sigurnosno partnerstvo od presudne važnosti za Europu kao što je, konačno, bilo cijelo 20. stoljeće: dva je puta američka vojska spašavala Francusku u ratovima. Ima glasova koji govore kako je Macron ostao zabljesnut bojama raskošnog dočeka u NR Kini, fasciniran potpisanim trgovinskim ugovorima pa je odlučio tako pokazati poštovanje prema domaćinu.