Manji računi za energiju: plan od 650 milijuna eura do 2030.
Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković u emisiji HRT-a „A sada Vlada” predstavila je plan vrijedan 650 milijuna eura koji bi trebao donijeti manji računi za energiju. Naglasak je na zaštiti građana od energetskih šokova, smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima te ulaganju u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost. Cilj je i adresirati energetsko siromaštvo kroz otpornost kućanstava.
Odakle dolazi novac i što je ETS sustav
Riječ je o sredstvima prikupljenima prodajom emisijskih jedinica putem dražbi za razdoblje 2026.–2030., a plan je trenutačno u javnom savjetovanju. Ministrica je pojasnila da se radi o ETS sustavu Europske unije, aukcijskom modelu trgovanja CO2 jedinicama koji se primjenjuje od 2005. Više o samom mehanizmu moguće je pročitati na Wikipediji. Takav pristup, navodi, u Hrvatskoj je smanjio emisije za više od 40%.
Dekarbonizacija bez pada proizvodnje i bez gubitka konkurentnosti
U planu je istaknuto da svrha nije smanjenje proizvodnje, nego dekarbonizacija uz očuvanje održivih kapaciteta i jačanje konkurentnosti. Vučković je poručila da ulaganja moraju istodobno rezati emisije i štititi gospodarstvo od zaostajanja za državama izvan EU-a. U tom kontekstu manji računi za energiju vide se kao rezultat pametnih ulaganja, a ne kratkoročnih mjera.
Građani: obnovljivi izvori, učinkovitost i elektrifikacija prometa
Vlada planira ulagati u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i održivost zgradarstva, kako bi kućanstva dugoročno imala manji računi za energiju. Poseban fokus najavljen je i na elektrifikaciji prometa, i javnog i privatnog, uz mjere koje bi smanjile potrošnju fosilnih goriva. Time se, prema ministrici, smanjuje izloženost nestabilnostima tržišta energije.
Industrija i poduzetnici: prvi put sufinanciranje troškova struje
Plan uključuje i pomoć industriji, a ministrica je naglasila da se prvi put uvodi natječaj koji će omogućiti sufinanciranje troškova električne energije. Uz to, sredstva će se usmjeravati i u javni promet te u smanjenje emisija u tzv. ne-ETS sektorima. U praksi, to bi trebalo rasteretiti poslovanje i posredno utjecati na manji računi za energiju kroz učinkovitije sustave i manju potrošnju.
Veliki val natječaja u 2026.: 1,58 milijardi eura i standardizacija prijava
Za 2026. godinu najavljen je val javnih poziva i natječaja ukupne vrijednosti 1,58 milijardi eura. Među njima je poziv za modernizaciju toplinskih sustava vrijedan 80 milijuna eura, čije savjetovanje uskoro završava. Ministarstvo najavljuje standardizaciju postupaka i horizontalno odgođen početak zaprimanja prijava kako bi svi imali vrijeme za pripremu, uz izbjegavanje „najbržeg prsta”.
Natječaji za kućanstva: dizalice topline, solarne elektrane i učinkovitost
U javnom savjetovanju je i poziv vrijedan 40 milijuna eura za građane. Odnosi se na zamjenu dizalica topline, ugradnju solarnih elektrana te podizanje energetske učinkovitosti. Očekivanje je da će mjere smanjiti ovisnost o energentima i donijeti manji računi za energiju, posebno kroz nižu potrošnju i vlastitu proizvodnju električne energije.
Otpad, otoci i priobalje: rast cijena i ciljevi EU
Ministrica se osvrnula na rast cijena odvoza otpada, osobito na otocima i priobalju, te upozorila na potrebu ispunjavanja europskih ciljeva kako bi se izbjegle financijske posljedice. Naglasila je hijerarhiju: smanjenje otpada na izvoru, ponovna uporaba, materijalna oporaba, energetska oporaba pa tek odlaganje. Najavljene su posebne mjere tamo gdje je situacija teža, primjerice na otocima.
Centri za gospodarenje otpadom i kružno gospodarstvo
U fokusu su centri za gospodarenje otpadom: jedan je prošle godine ušao u punu uporabu, a jedan je ove godine u testnoj fazi, uz osigurana sredstva i za druge projekte. Spomenuti su i natječaji za kružno gospodarstvo vrijedni 58 i 30 milijuna eura. Hrvatska je, prema podacima koje je navela ministrica, povećala stopu recikliranja s oko 4% na približno 36%, uz očekivanje 37%.
Poljoprivreda: dodatnih 30 milijuna eura za obnovljive izvore
Kada je riječ o poljoprivredi, ministrica je podsjetila na posebne europske fondove, ali i na novo korištenje Modernizacijskog fonda. Prijavljeno je dodatnih 30 milijuna eura za obnovljive izvore energije, uz prioritet za male i srednje proizvođače i prerađivače. Ulaganja u učinkovitije sustave trebala bi pomoći stabilnosti proizvodnje, a posredno pridonijeti i cilju kao što su manji računi za energiju.
Mega farme, zaštita okoliša i novi zakon
Govoreći o zahtjevima za mega farme pilića, uključujući projekte u Sisku i drugdje, ministrica je istaknula da je usklađenost s prostorno-planskom dokumentacijom preduvjet za pokretanje postupka. Naglasila je da rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš nije dozvola za gradnju. Ministarstvo radi na novom Zakonu o zaštiti okoliša te na reformi i digitalizaciji procjena kumulativnih učinaka.
Više:
Novi KBC Split: Plenković najavio veliku odluku koja bi mogla promijeniti Dalmaciju
Oporba paralizira rad Ustavnog suda? Plenković tvrdi: Sve je sada ogoljeno do kraja
Edukativni posjet njemačkih studenata Policijskoj upravi zagrebačkoj: Ono što su vidjeli u Zagrebu iznenadit će i najiskusnije!
