Marko Marulić – začetnik hrvatskog jezika u umjetnosti

Kako je Marko Marulić oblikovao hrvatski književni identitet kroz Juditu i ostavio neizbrisiv trag u povijesti hrvatske knjiženosti.

Marko Marulić jedan od najvažnijih likova hrvatske književnosti i kulture, rođen je 18. kolovoza 1450. godine u Splitu. Marko Marulić potječe iz ugledne plemićke obitelji. Tijekom života, bavio se odvjetništvom i obavljao brojne gradske dužnosti, ali njegov najveći doprinos ostaje u književnosti.

Književni opus Marka Marulića

U razdoblju od čak 50 godina, Marko Marulić napisao je više od 40 djela na hrvatskom, latinskom i talijanskom jeziku. Njegova ostavština svjedoči o snažnoj intelektualnoj i duhovnoj dubini, ali i o jasno izraženoj pripadnosti hrvatskom jeziku i identitetu. Među njegovim djelima, najpoznatiji je ep „Judita“.

Marko Marulić i „Judita“ – prvi umjetnički ep na hrvatskom jeziku

Njegovo ime često se veže uz izraz “otac hrvatske književnosti”, upravo zbog „Judite“ – prvog umjetničkog epa na hrvatskom jeziku pisanje kojeg je završio 22. travnja 1501. godine. Ono što ga čini posebnim jest to što je bio pisan za običan puk, a ne samo za elitu, što pokazuje njegovu duboku povezanost s narodom. Kroz „Juditu“, Marulić je ohrabrivao Splićane i ostale Dalmatince da se suprotstave osmanlijskoj prijetnji.

Stranica iz drugog izdanja Judite iz 1522., Izvor: Wikimedia Commons

Prvi koji svoj jezik naziva hrvatskim

Iako su izrazi poput „hrvatski“ i „slovinski“ postojali u ranim dokumentima, Marko Marulić je prvi koji u umjetničkom djelu jasno ističe i imenuje svoj jezik kao „hrvatski“. Taj čin nije bio samo lingvistički, već i duboko identitetski – izražavao je pripadnost narodu i kulturi kojoj je pripadao.

Doprinos književnosti na hrvatskom jeziku

Doprinos koji je Marko Marulić dao hrvatskoj književnosti nije samo u broju djela, već u njegovoj sposobnosti da kroz njih definira i učvrsti hrvatski jezik kao književni jezik. Njegovo djelovanje bilo je čin svjesne kulturne afirmacije, a naslovi poput „Judita“ dokaz su kako književnost može biti sredstvo identitetskog izražavanja.

Dan hrvatske knjige i Marulićevo naslijeđe

Na dan kada je dovršena „Judita“, 22. travnja, obilježavamo Dan hrvatske knjige – odlukom koju je Hrvatski sabor donio 1996. godine. U čast Marka Marulića, 2021. godina proglašena je Godinom Marka Marulića, a istovremeno i Godinom čitanja u Hrvatskoj. Također, Vlada Republike Hrvatske proglasila je i 2024. godinu još jednom Godinom Marka Marulića, potvrđujući time njegovo trajno mjesto u kulturnom naslijeđu.

Marulić i hrvatski književni identitet

Život i djelo koje je ostavio Marko Marulić ukorijenjeni su u povijest hrvatskog jezika. Njegova predanost jeziku, kulturi i vjeri učinili su ga simbolom hrvatske književnosti. Njegov rad dokaz je koliko snažno umjetnost može oblikovati identitet naroda.

310 godina kako je Gospa obranila Sinj

NAJNOVIJE