Mir u Ukrajini postao je detonator nove diplomatske drame: europski čelnici poručuju da bez Kijeva nema dogovora, dok Donald Trump sprema susret s Vladimirom Putinom na Aljasci već u petak. U zajedničkoj izjavi lideri Ujedinjenog Kraljevstva, Francuske, Italije, Njemačke, Poljske, Finske i Europske komisije tvrde da se put do mira ne može trasirati preko glava Ukrajinaca. Volodimir Zelenski upozorava: odluke bez Kijeva su “mrtve odluke” koje ugrožavaju Europu jednako kao i njegovu zemlju.
Mir u Ukrajini pod opsadom velikih igrača
Kasno u subotu, dužnosnik Bijele kuće signalizirao je da bi Trump bio voljan na trilateralni stol sa Zelenskim i Putinom — ali za sada ostaje format koji je zatražio Kremlj: susret jedan na jedan. Za Kijev, Mir u Ukrajini bez ukrajinskog mjesta za stolom crvena je linija, jer bi dogovori skrojeni drugdje bili papir bez vrijednosti. A Putin je već odbio više prilika za izravne razgovore; dvojica lidera nisu se susrela otkako je Moskva pokrenula invaziju prije više od tri godine.
Čelništvo u Kijevu strahuje da će Washington i Moskva pokušati crtati kartu izvan očiju Europe. Planirani summit na Aljasci — teritoriju koji je Rusija prodala SAD-u 1867. — mogao bi postati najnapetiji američko-ruski susret još od Ženeve 2021., kad su Biden i Putin posljednji put sjeli za isti stol. Devet mjeseci kasnije, ruske trupe prešle su granicu, a rat i danas prži istočnu Ukrajinu.
Trump, Putin i Aljaska: pregovori u sjeni
Trump je dodatno zapalio situaciju nagovještajem “zamjene teritorija” kako bi Moskva i Kijev došli do dogovora. Zelenski uzvraća: nagrada agresoru ne dolazi u obzir, a odluke protiv Ukrajine — ili bez nje — odluke su protiv mira. Američki mediji pišu da se razmatra model po kojem Rusija zadržava Donbas i Krim, uz prekid vatre. Ako bi se takav kompromis nametnuo, Mir u Ukrajini bio bi tek prijeteća pauza, a ne kraj rata.
Europski saveznici, koji su u rat uložili sankcije, oružje i politički kapital, strahuju da će biti gurnuti na sporedni kolosijek. Pariz, Berlin, Rim i Varšava, uz London i Helsinki, potpisuju poruku da se kontinent neće igrati tuđim granicama. Za njih, Mir u Ukrajini mora proizaći iz pregovora u kojima Ukrajinci drže ključ, a ne iz američko-ruskog diktata koji bi samo zamrznuo frontu i otvorio vrata novoj ofenzivi.
Europa poručuje: granice se ne mijenjaju silom
U subotnjoj noćnoj izjavi europski lideri naglasili su da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom te da će Ukrajinu nastaviti podupirati diplomacijom, vojskom i novcem. Naglasak je na “diplomatskom rješenju” koje čuva europsku sigurnost jednako kao i Kijev. U tom okviru, Mir u Ukrajini znači održiv sporazum, ne kulise za sljedeći ruski prodor.
Emmanuel Macron na mreži X upozorava da Europa ne smije biti izostavljena jer je riječ o njezinoj sigurnosti. U Londonu je američki potpredsjednik JD Vance razgovarao s ministrom vanjskih poslova Davidom Lammyjem i dvojicom ključnih savjetnika Zelenskog. “Pouzdan, trajan mir moguć je samo uz Ukrajinu za stolom. Primirje je potrebno — ali crta bojišta nije granica”, poručuje šef ureda predsjednika Andrij Jermak.
Što dalje? Scenariji i rizici za regiju
Od 2022. Kremlj je proglasio aneksiju četiriju ukrajinskih regija — Donjecke, Luganjske, Zaporiške i Hersonske — bez pune kontrole na terenu. Moskva nije uspjela slomiti otpor, ali drži široke dijelove istoka; ukrajinske ofenzive, pak, nisu uspjele potisnuti ruske snage u mjeri koja bi promijenila kartu. U takvom šah-matu, Mir u Ukrajini ovisi o tome hoće li Washington, Moskva i Europa pronaći formulu koja zaustavlja tenkove, a ne samo potpisuje predah.
Više:
Dan nezavisnosti SAD: Povijest, simbolika i globalni utjecaj američke slobode