Udruga Ekologija grada upozorava na ozbiljne posljedice novog modela upravljanja ambalažnim otpadom, koji je, kako tvrde, ne samo pravno i tržišno upitan, nego i izravno štetan za okoliš i gospodarske subjekte diljem Hrvatske.
Otpad je postao predmet političkog odlučivanja i centraliziranog upravljanja, a ne tržišnog natjecanja i održivog razvoja, poručuju iz Udruge. Novi model, temeljen na Pravilniku o ambalaži (NN 137/2023), Uredbi o naknadama u gospodarenju otpadom (NN 137/2024) i pratećim aktima, doveo je do toga da Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ima gotovo potpunu kontrolu nad ambalažnim otpadom – posebno papirom i kartonom – koji se dalje prosljeđuje samo jednoj otkupnoj tvrtki, DS Smith Belišće d.o.o.
270 poduzeća izbačeno iz sustava
Posljedice ove odluke već su vidljive na terenu. Više od 270 domaćih tvrtki koje posjeduju dozvole za obradu papira i kartona izbačeno je iz sustava, iako su u posljednjim godinama uložile znatna sredstva u opremu, infrastrukturu i razvoj kapaciteta za obradu otpada. Isto vrijedi i za trgovačke lance i druge gospodarske subjekte koji su vlastitim sredstvima razvijali sustave za sortiranje i upravljanje otpadom – njima je sada zakonski onemogućeno da raspolažu otpadom koji sami proizvedu.
Udruga upozorava kako ovakva praksa ne samo da stvara monopolski položaj jednog poduzeća, već i ozbiljno narušava konkurenciju na tržištu sekundarnih sirovina.
– „Riječ je o grubom zadiranju u vlasnička prava, ali i o diskriminaciji poduzetnika koji žele pošteno poslovati u okviru zakona“, poručuju iz Ekologije grada.
Samo tri vrste papira od 50
DS Smith otkupljuje tek 3 do 4 vrste papira od preko 50 postojećih klasifikacija, što znači da veliki dio ambalažnog otpada ostaje neprepoznat i nezaštićen. Taj otpad, koji se više ne može plasirati kroz legalne kanale, često završava u skladištima, na neadekvatnim odlagalištima ili u prirodi, čime se povećava rizik od ekoloških incidenata.
Zbog toga ovakav model ima izravne negativne posljedice za okoliš. Lokalnim samoupravama dodatno se smanjuje motivacija za ozbiljno bavljenje ovim segmentom otpada, a dio obveza iz Nacionalnog plana gospodarenja otpadom ostaje neispunjen.
Povreda Ustava i prava Europske unije
Osim što predstavlja ekološki i gospodarski problem, Udruga ističe da ovakav sustav nije u skladu ni s Ustavom Republike Hrvatske, ni s pravom Europske unije.
Krše se, tvrde, temeljna ustavna prava – pravo vlasništva (čl. 48.), sloboda poduzetništva (čl. 49.), ali i pravo na pravedno tržišno natjecanje. Sustav pogoduje jednom gospodarskom subjektu, dok ostale stavlja u nepovoljan položaj, što je protivno Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja.
U europskom kontekstu, ovaj model ograničava slobodno kretanje robe i usluga, što je u suprotnosti s člancima 34. i 56. Ugovora o funkcioniranju EU (UFEU) te Direktivom 94/62/EZ o ambalaži i ambalažnom otpadu.
Zahtjevi za izmjenu propisa
Zbog svega navedenog, Udruga Ekologija grada poziva Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja na hitnu reakciju. Njihovi zahtjevi uključuju:
- omogućavanje ravnopravnog pristupa sirovini svim registriranim korisnicima,
- ukidanje centralizacije i sprečavanje monopola,
- uklanjanje diskriminatornih praksi,
- i usklađivanje sustava s nacionalnim i europskim zakonodavstvom.
Ako se problemi ne riješe putem dijaloga i zakonodavnih izmjena, Udruga najavljuje pokretanje ustavnosudskog postupka te podnošenje pritužbe Europskoj komisiji zbog kršenja prava Unije.
„Ovo nije samo pitanje otpada“
Udruga naglašava kako upravljanje ambalažnim otpadom nije isključivo tehničko ni ekološko pitanje, već u svojoj srži predstavlja važno društveno, pravno i gospodarsko pitanje. Riječ je o sustavu koji bi trebao funkcionirati na načelima pravednosti, jednakih tržišnih uvjeta i poštivanja temeljnih ustavnih prava, a ne o mehanizmu pogodovanja pojedincima na štetu svih ostalih aktera u sustavu.
„Kada se sirovina poput papira, koju mnogi domaći oporabitelji mogu kvalitetno preraditi i ponovno uključiti u proizvodne procese, prisilno oduzima bez tržišnih kriterija i dodjeljuje isključivo jednoj tvrtki, tada gubimo svi – poduzetnici koji ostaju bez pristupa osnovnoj sirovini, građani čiji su interesi zanemareni, i okoliš koji trpi posljedice nesustavnog zbrinjavanja otpada“, upozoravaju iz udruge Ekologija grada.
Takav način upravljanja otpadom ne samo da ruši konkurenciju i obeshrabruje investicije u zelenu infrastrukturu, već i potkopava temeljna pravila tržišta i povjerenje u zakonitost postupanja institucija. Umjesto da se razvija održiv i decentraliziran sustav u kojem više sudionika pridonosi gospodarenju otpadom, stvara se zatvoreni krug pogodovanja i monopola koji ne služi javnom interesu.
Zato pozivaju građane, gospodarstvenike i sve nadležne institucije da ne ostanu nijemi promatrači, nego da se aktivno uključe i dignu glas protiv nepravde i sve izraženije erozije tržišnih mehanizama. Šutnja u ovakvim slučajevima, ističu, znači prihvaćanje nepravednog poretka koji ugrožava dugoročnu održivost sustava gospodarenja otpadom u Hrvatskoj.
Ostane li ovakav sustav nepromijenjen, Hrvatska riskira ne samo daljnju degradaciju okoliša, već i ozbiljan gubitak povjerenja građana u institucije, zakonitost postupanja i opću svrhovitost zelenih politika koje bi trebale štititi, a ne potkopavati javni interes. Riječ je o testu za sve koji sudjeluju u izgradnji pravednog društva: hoće li dopustiti da jedna sirovina postane alat pogodovanja i nereda – ili će djelovati u obranu tržišne ravnopravnosti, zakonitosti i okolišne održivosti.