Munje na Marsu: šokantno otkriće s Crvenog planeta
Električna pražnjenja nalik ‘mini munjama’ prvi put su zabilježena u atmosferi Crvenog planeta, i to zahvaljujući mikrofonu i elektromagnetskim senzorima instrumenta SuperCam na roveru Perseverance. Znanstvenici tvrde: munje na Marsu postoje, a tragovi stižu iz oluja prašinskih vrtloga i fronti. Analize upućuju na fenomen koji bi mogao promijeniti razumijevanje klime, kemije i potencijalne nastanjivosti Marsa te otvoriti novo poglavlje robotskog i budućeg ljudskog istraživanja.
Kako je rover Perseverance uhvatio ‘mini munje’
Timski rad istraživača iz Francuske pregledao je 28 sati snimki mikrofona prikupljenih tijekom dvije marsovske godine, odnosno 1.374 zemaljska dana, dok je Perseverance kružio regijom kratera Jezero. Signali su se najčešće pojavljivali uz prašinske vrtloge i rubove oluja. Maleni vrtlozi nastaju kada se vrući zrak s tla diže i rotira, stvarajući nabijene čestice koje iskriče. Više instrumenata i osjetljivije kamere mogli bi potvrditi nalaze na planeti Mars.
Skeptici upozoravaju: trebaju nam snimke, ne samo zvuk
U komentaru za časopis Nature, fizičar čestica dr. Daniel Pritchard ocjenjuje kako snimke pružaju uvjerljive tragove prašinom induciranih pražnjenja, ali da će dio sumnje ostati jer su signali zasad samo čuti, ne i viđeni. Zbog turbulentne povijesti ovog polja, rasprava će se, kaže on, vjerojatno nastaviti. Unatoč skepse, momentum raste: rasvjetljavanje pitanja ‘Jesu li Munje na Marsu stvarne?’ postaje prioritet budućih misija.
Što otkriće znači za potragu za životom
Perseverance je ondje od 2021., tražeći tragove biologije u deltama nekada prisutne tekuće vode. Ove godine otkrivene su stijene s neobičnim uzorcima, ‘leopardovim pjegama’ i ‘makovim sjemenkama’, s mineralima koji bi mogli nastati uz drevne mikrobe. Iako su moguća i posve geološka objašnjenja, NASA drži da bi to mogli biti najuvjerljiviji znakovi života do sada. Ako se potvrde Munje na Marsu, učinci na atmosferu i klimatske procese mogli bi biti presudni za buduće istraživanje.
Što slijedi za misije i kamere visoke osjetljivosti
Znanstvenici već sastavljaju prijedloge za instrumente koji bi mjerili atmosferska pražnjenja izravno, uz kamere sposobne uhvatiti bljesak čak i kroz pijesak i prašinu. Takvi podaci mogli bi redefinirati sigurnosne protokole za robote i buduće astronaute, jer električna nabijanja utječu na opremu, komunikacije i uzorkovanje tla. Potvrda bi, napokon, stala na kraj desetljećima dugim raspravama.
Više:
A 2 PROMILA DIVLJAO CESTOM: uhićen pijani vozač u Donjoj Lomnici
Košarka i James Naismith. Kako je nastala igra koja je promijenila svijet?
Sezonsko zapošljavanje u SAD-u pada na najnižu razinu: tisuće radnika bez šanse pred Božić!