Na današnji dan 1948. godine osnovana je Svjetska zdravstvena organizacija (World Health Organization – WHO), specijalizirana agencija Ujedinjenih naroda posvećena međunarodnom javnom zdravstvu. Osnivanjem ove organizacije učinjen je povijesni iskorak u smjeru globalne suradnje u borbi protiv bolesti, unapređenju zdravstvenih sustava i osiguravanju dostupnosti osnovne zdravstvene zaštite svima, bez obzira na državu, rasu, spol ili društveni status.
Prvi koraci: Statut i vizija
Svjetska zdravstvena organizacija formalno je osnovana 7. travnja 1948., kada je na snagu stupio njezin Statut. Taj dokument potpisalo je 26 zemalja, među kojima su bile i one koje su netom izašle iz razornog Drugog svjetskog rata. Iako iscrpljene ratnim posljedicama, te su zemlje prepoznale potrebu za zajedničkom borbom protiv globalnih zdravstvenih prijetnji – jer bolest ne poznaje granice.
U Statutu WHO-a zdravlje je prvi put definirano na univerzalan i progresivan način:
„Zdravlje je stanje potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja, a ne samo odsutnost bolesti ili nemoći.“
Ova definicija, i danas aktualna, postavila je temelj za holistički pristup zdravlju i potaknula razvoj brojnih preventivnih i edukacijskih programa širom svijeta. Posebno je značajna jer priznaje važnost psihičkog i društvenog aspekta zdravlja, što je bila prekretnica u razumijevanju javnog zdravstva.
Zašto baš 7. travnja?
Dan kada je WHO službeno počeo s radom – 7. travnja – simbolično je proglašen Svjetskim danom zdravlja. Od tada se svake godine obilježava s ciljem podizanja svijesti o važnim zdravstvenim temama koje pogađaju čovječanstvo. Svjetski dan zdravlja redovito je posvećen aktualnim globalnim izazovima – bilo da je riječ o kroničnim bolestima, mentalnom zdravlju, cjepivima, zdravstvenim nejednakostima, klimatskim promjenama ili digitalizaciji zdravstva.
Misija i djelovanje WHO-a
Kao agencija Ujedinjenih naroda, WHO ima mandat pružanja tehničke podrške zemljama članicama, usklađivanja međunarodnih zdravstvenih standarda, borbe protiv zaraznih i nezaraznih bolesti te jačanja zdravstvenih sustava diljem svijeta. Organizacija danas broji 194 zemlje članice i ima sjedište u Ženevi, Švicarska.
Tijekom desetljeća, WHO je imao ključnu ulogu u:
- Iskorjenjivanju velikih boginja (1980.), jedine bolesti potpuno iskorijenjene zahvaljujući globalnoj kampanji cijepljenja.
- Borbi protiv HIV/AIDS-a, tuberkuloze i malarije, putem edukacije, dostupnosti lijekova i međunarodnog financiranja.
- Unaprjeđenju sustava cijepljenja, što je rezultiralo drastičnim smanjenjem smrtnosti djece u mnogim zemljama.
- Reakciji na epidemije i pandemije, uključujući SARS (2003.), H1N1 (2009.), ebolu (2014.) i, najrecentnije, COVID-19 (2020.–2023.).
Tijekom pandemije koronavirusa, WHO je svakodnevno bio u središtu globalne pozornosti. Iako suočen s brojnim izazovima i kritikama, posebno vezano za pravovremeno reagiranje i transparentnost, WHO je nastavio koordinirati međunarodni odgovor i promicati solidarnost među državama. Također je igrao ključnu ulogu u razvoju i distribuciji cjepiva kroz inicijativu COVAX, nastojeći omogućiti ravnomjernu dostupnost cjepiva i zemljama u razvoju.
WHO i Hrvatska
Hrvatska je članica WHO-a od svoje samostalnosti, a suradnja s organizacijom posebno je izražena u području cijepljenja, javnozdravstvenih kampanja, borbe protiv pušenja i promocije mentalnog zdravlja. Hrvatski stručnjaci sudjeluju u mnogim međunarodnim zdravstvenim projektima pod okriljem WHO-a, a preporuke ove organizacije često služe kao osnova za oblikovanje nacionalnih zdravstvenih politika.
Aktualni izazovi
U 21. stoljeću zdravstveni izazovi više nisu samo zarazne bolesti. WHO danas upozorava i na:
- Povećanje broja kroničnih nezaraznih bolesti poput dijabetesa, raka i kardiovaskularnih bolesti.
- Mentalno zdravlje kao sve važniji javnozdravstveni problem, pogotovo među mladima.
- Klimatske promjene i onečišćenje okoliša kao izravne prijetnje zdravlju.
- Neravnomjernu dostupnost zdravstvene skrbi – dok neki uživaju u visoko razvijenim sustavima, milijuni ljudi još uvijek nemaju pristup osnovnim zdravstvenim uslugama.
Zaključak
Sedmi travnja 1948. godine obilježio je početak novog poglavlja u borbi za zdravlje čovječanstva. Osnutkom Svjetske zdravstvene organizacije stvoren je globalni mehanizam solidarnosti, suradnje i znanstvenog napretka. Iako suočena s brojnim izazovima, WHO i dalje ostaje ključni akter u zaštiti zdravlja svih ljudi, bez obzira gdje živjeli.
Danas, kada obilježavamo Svjetski dan zdravlja, prisjećamo se ne samo povijesnog trenutka osnivanja WHO-a, već i vrijednosti koje ta organizacija promiče – univerzalnost, jednakost i pravo na zdrav život za sve. U vremenu kada su globalni izazovi sve kompleksniji, uloga WHO-a postaje važnija no ikada prije.