Na današnji dan, prije točno 518 godina, Švicarska garda službeno je osnovana, postavši najmanjom vojskom u povijesti. Njezini pripadnici nisu samo čuvali papu u Vatikanu, već su kroz stoljeća služili u vojskama mnogih europskih zemalja.
Osnivanje Švicarske garde dogodilo se 22. siječnja 1506., kada je papa Julije II. blagoslovio dvjesto Švicaraca na Trgu sv. Petra u Rimu. Premda su Švicarci služili pape još od početka četrnaestog stoljeća, ovaj trenutak označava formalno ustrojavanje vojske pod izravnim patronatom pape.
Najsvjetliji trenutak, ali i najtragičniji, Švicarska garda doživjela je 6. svibnja 1527. tijekom napada plaćeničkih četa cara Karla V. na Rim. Braneći papu Klemeta VII. u Anđeoskoj tvrđavi, 189 švicarskih gardista od njih 200 poginulo je u tom herojskom otporu. Svake godine, novaci Garde prisegnu na vjernost papi upravo na taj datum.
Osim čuvanja Vatikana, švicarski gardisti su služili i na europskim dvorovima, posebice u Francuskoj tijekom Ancien Régimea. Njihova uloga bila je izuzetno važna, često čineći tjelesnu stražu kraljevskim obiteljima.
Zanimljivo je da je Švicarska garda danas jedini preostali ostatak nekadašnje švicarske vojne tradicije. Prema švicarskom ustavu, građanima je zabranjeno služenje u stranim vojnim postrojbama, osim ako odlaze u Vatikan.
U posljednjih nekoliko desetljeća, čak petorica Hrvata postala su dijelom Švicarske garde, slijedeći put svojih švicarskih kolega. Neki od njih su čuvali i služili papi, dodajući svoj doprinos bogatoj povijesti ove elitne vojne postrojbe.
Aleksandar Barbarić, prvi među njima, prisegnuo je 1998. godine s dvadeset jednom godinom, rođen u švicarskom St. Gallenu, gdje se njegov otac, Zagrepčanin, davno nastanio; nakon njega, Štefan Radoslav Brauer, Željko Pavelko, Ivan Šarić i Andrew Galantay slijedili su isti put.
