Saboru predstavljen stroži zakonski okvir
Hrvatski sabor započeo je raspravu o izmjenama Zakona o gospodarenju otpadom, kojima Vlada želi osigurati stroži nadzor otpada, potpunu sljedivost i brže uklanjanje ilegalnih odlagališta. Prijedlog je zastupnicima predstavila ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković. Nakon prvog čitanja slijede prikupljanje amandmana i priprema konačnog teksta za drugo saborsko čitanje.
Ministrica je istaknula da je rad na izmjenama počeo krajem 2024. godine. Zakon je tijekom 2025. bio 30 dana u javnom savjetovanju, a nakon dorade ponovno je upućen na savjetovanje u srpnju 2026. godine. Prema njezinim riječima, dvostruko uključivanje javnosti trebalo je osigurati kvalitetniji, transparentniji i cjelovitiji zakonski okvir.
Kako se pojačava nadzor otpada
Izmjene jasnije određuju odgovornost za nezakonito odbacivanje otpada. Novi nadzor otpada trebao bi olakšati utvrđivanje podrijetla materijala i odgovornih osoba. Predviđena je puna naknada štete vlasnicima nekretnina, a odgovornost se proširuje i na osobe koje zloupotrebljavaju trgovačka društva. Prekršajna i kaznena odgovornost preciznije će se razlikovati prema količini i opasnosti odbačenog materijala.
Pooštravaju se uvjeti za izdavanje, zadržavanje i ukidanje dozvola. Dozvole iz županijske nadležnosti donosit će župani, dok će u Zagrebu za njih biti nadležan gradonačelnik. Prije izdavanja tražit će se obrazloženo mišljenje lokalnih čelnika. Bit će uspostavljen i javni popis osoba kojima je zabranjeno gospodarenje otpadom, dok će novo stručno povjerenstvo redovito i izvanredno provjeravati dozvole i upise u službene evidencije.
Kamere na lokacijama, GPS u vozilima
Lokacije za gospodarenje otpadom i reciklažna dvorišta morat će imati neprekinuti videonadzor. Nadzor otpada proširit će se i na prijevoz jer će sva vozila morati biti opremljena GPS uređajima. Sustav će bilježiti položaj, vrijeme kretanja i povijest vožnje. Rok za opremanje vozila bit će 12 mjeseci od stupanja zakona na snagu.
Državni inspektorat provodit će kontrole u suradnji s komunalnim redarima i tijelima koja su izdala dozvole. Lokacije s neopasnim otpadom pregledavat će se najmanje jednom godišnje, a one s opasnim najmanje dva puta. Takav nadzor otpada obuhvatit će količine, način skladištenja i obrade, evidencije, financijska jamstva te ispunjavanje svih uvjeta iz okolišnih dozvola.
Digitalne evidencije pratit će svaku pošiljku
Krug korisnika elektroničkog očevidnika e-ONTO bit će proširen na građevinski otpad, robu namijenjenu ponovnoj uporabi te određene pošiljke u uvozu i izvozu. Digitalni nadzor otpada trebao bi omogućiti praćenje od mjesta nastanka do konačne oporabe ili zbrinjavanja, čime se smanjuje prostor za prikrivanje nezakonitih pošiljaka i lažno evidentiranje količina.
U prijelaznom razdoblju obvezan će biti prethodni unos podataka o pošiljkama koje još nisu obuhvaćene europskim sustavom DIWASS. Od 1. siječnja 2027. primjena će se proširiti i na pošiljke koje ne podliježu notifikacijskom postupku. Nadležna tijela tako bi trebala pravodobno dobivati informacije o kretanju materijala, bez obzira na vrstu pošiljke.
Onečišćivač će morati pokriti sve troškove
Financijska jamstva morat će pokriti uklanjanje najveće dopuštene količine otpada, njegovu obradu, sanaciju lokacije i moguću štetu za okoliš, zdravlje ili imovinu. Njihova dostatnost provjeravat će se najmanje jednom godišnje. Financijski nadzor otpada temeljit će se na načelu da plaća onečišćivač, a ne građani. Lokalna jedinica koja ukloni otpad moći će naplatiti sve troškove i upisati založno pravo na nekretnini.
Svaki grad i općina morat će najmanje jednom godišnje organizirati akciju uklanjanja protuzakonito odbačenog otpada. Komunalni redar uklanjanje će narediti počinitelju, a ako on nije poznat, vlasniku, posjedniku ili upravitelju područja. Neizvršeno rješenje provest će lokalna jedinica preko ovlaštene osobe. Građanima ostaje mogućnost anonimne prijave ilegalnih odlagališta putem aplikacije ELOO.
Kazne mogu dosegnuti 150.000 eura
Za lakše povrede pravnim osobama prijete kazne od 3.000 do 15.000 eura, a za teže od 10.000 do 50.000 eura. Osobito teški prekršaji kažnjavat će se iznosima od 30.000 do 70.000 eura. Za određena kršenja provedbenih propisa kazna će iznositi od 80.000 do 150.000 eura, čime nadzor otpada dobiva znatno snažniji financijski mehanizam.
Novi prekršaji odnosit će se na izostanak videonadzora, GPS praćenja i financijskih jamstava, kao i na nezakonite pošiljke te neuklanjanje otpada nakon prestanka djelatnosti. Poruka prijedloga je da svatko tko preuzme otpad za njega mora odgovarati do konačne obrade. Ako zakon bude donesen, nadzor otpada trebao bi postati transparentniji, brži i učinkovitiji, uz manje troškova za građane.
Više:
Krađa lančića na Trnju: Prišao muškarcu usred dana i u trenutku mu oteo vrijedan nakit
Pokušaj ubojstva na Črnomercu: Policija otkrila što slijedi za 26-godišnjaka
Razbojništvo u Maksimiru: Dvojica naoružanih napadača upala u apartman
