Naftni sporazum SAD-a i Venezuele trebao bi povećati proizvodnju izvan Bliskog istoka, ali pojedinosti objavljene u dokumentu Bijele kuće izazvale su nevjericu analitičara i bijes dijela Venezuelaca. Američka vlada surađivat će s privatnom kompanijom North American Blue Energy Partners, poznatom kao Nabep, koja je nakon Chevrona drugi najveći privatni proizvođač nafte u Venezueli.
Naftni sporazum SAD-a i Venezuele daje Washingtonu pravo veta
Jedan od najspornijih uvjeta odnosi se na upravljanje kompanijom Nabep. Prema okviru dogovora, američka vlada imat će pravo veta na imenovanje svakog člana upravnog odbora. Istodobno će većinu članova odbora morati činiti američki državljani. Naftni sporazum SAD-a i Venezuele time Washingtonu pruža iznimno snažan utjecaj na poslovne odluke privatnog proizvođača u drugoj državi.
Takav model mogao bi postati važan za američke potrošače zbog rasta cijena goriva povezanog s ratom SAD-a i Irana. Povećanje proizvodnje u zapadnoj hemisferi smanjilo bi ovisnost o nestabilnim zalihama iz Perzijskog zaljeva, no zasad nije poznato koliko brzo Venezuela može obnoviti zapuštenu infrastrukturu i osigurati veći izvoz.
Američki ministar unutarnjih poslova Doug Burgum izjavio je za Fox Business da dogovor premješta geopolitičko središte svjetskog energetskog tržišta izvan bliskoistočnih uskih grla. Naftni sporazum SAD-a i Venezuele Bijela kuća predstavlja kao povratak američkog energetskog i političkog utjecaja u zapadnoj hemisferi.
Analitičar uvjete usporedio s kolonijalizmom
Bivši američki diplomat Elliott Abrams smatra da suradnja ima ekonomsku logiku jer su zalihama iz Zaljeva povezani veliki rizici. Ipak, upozorio je da su uvjeti izrazito jednostrani te ih opisao kao svojevrsnu predodžbu kolonijalizma. Kritike se posebno odnose na američko pravo odlučivanja o upravi i budućem korištenju prihoda.
Bijela kuća tvrdi da je Naftni sporazum SAD-a i Venezuele ponovno uspostavio načela Monroeove doktrine. Riječ je o politici iz 19. stoljeća kojom je Washington nastojao ograničiti utjecaj stranih sila u Amerikama. Administracija poručuje da želi ukloniti neprijateljski strani utjecaj i učvrstiti američku dominaciju u vlastitoj hemisferi.
Naftni sporazum SAD-a i Venezuele suočen je s velikom preprekom
Najveće pitanje odnosi se na rokove. Američki predsjednik Donald Trump rekao je da bi dogovor mogao donositi dobit za dvije ili tri godine. Energetski stručnjaci smatraju da je takvo obećanje preoptimistično jer je venezuelanski naftni sektor godinama pogođen nedostatkom ulaganja, lošim upravljanjem, sankcijama i propadanjem ključne infrastrukture.
Luis Pacheco iz instituta Baker pri Sveučilištu Rice u Houstonu procjenjuje da je Venezueli potrebno oko 100 milijardi dolara ulaganja tijekom osam godina. Tek bi tada zemlja mogla vratiti proizvodnju na razine od prije tri desetljeća. Prema njegovu mišljenju, realnije je očekivati da će oporavak trajati približno deset godina.
Pacheco upozorava da nije dovoljno osigurati novac, nego treba jasno odrediti tko će njime upravljati i u koje svrhe. Podsjetio je na ranije loše upravljanje golemim prihodima ostvarenima tijekom naftnog procvata. Strahuje se da bi bez transparentnog nadzora novi kapital mogao završiti u sustavu koji je već rasipao nacionalno bogatstvo.
Oporba strahuje od jačanja vlasti u Caracasu
Venezuelanska oporba zabrinuta je i zbog sve bliskijeg odnosa Trumpove administracije s predsjednicom Delcy Rodríguez. Protivnici vlasti optužuju je da predvodi nastavak režima Nicolása Madura, koji je Washington ranije opisivao kao korumpiranu strukturu povezanu s trgovinom drogom.
Naftni sporazum SAD-a i Venezuele zato ostavlja više pitanja nego odgovora. Dvije vlade uvjeravaju javnost da će korist imati i Amerikanci i Venezuelci, ali nisu objavljeni jasni mehanizmi raspodjele prihoda ni jamstva transparentnosti. Dok Washington očekuje jeftiniju i sigurniju energiju, brojni Venezuelci pitaju se hoće li golemo naftno bogatstvo napokon poboljšati njihov život.
Više:
Joshua Wong priznao krivnju: Zbog optužbe koja potresa Hong Kong prijeti mu doživotni zatvor
Jezero Amerika pojavilo se na Appleovim kartama, Kanada uzvratila jasnom porukom
USS Abraham Lincoln stigao kod Pattaye nakon rekordnih 250 dana na moru
