Kompanije namjenske industrije iz Bosne i Hercegovine (BiH) ostvarile su tijekom 2025. godine povijesne rezultate, unatoč brojnim domaćim, regionalnim i globalnim izazovima.
Iako su podaci o ukupnom izvozu za 2025. godinu još uvijek nepotpuni, procjenjuje se da će izvoz namjenske industrije BiH dosegnuti približno 500 milijuna KM.
Unatoč tome, izvoz bilježi blagi pad, što je posljedica niza međusobno povezanih čimbenika. Uvođenje carinskih tarifa od 30 posto na uvoz robe iz BiH u Sjedinjene Američke Države, problemi s likvidnošću u kompaniji „Pretis d.d.” te prekid opskrbe barutom u kompaniji „Igman d.d.” samo su neki od ključnih izazova.
Šire gledano, 2025. godina pokazala je kako globalni, regionalni i domaći tržišni uvjeti mogu u kratkom roku stvoriti povoljnu, ali i izrazito nepovoljnu atmosferu za proizvode bh. namjenske industrije, piše Klix.
Trajanje rusko-ukrajinskog rata, kao najvećeg konvencionalnog sukoba na europskom tlu u 21. stoljeću, osiguralo je bh. kompanijama pristup europskom tržištu za proizvode s bivše jugoslavenske, ali i NATO proizvodne linije.
Konsolidacija poslovanja
U većini kompanija namjenske industrije koje su tijekom 2025. godine nastupale na međunarodnim tržištima provedena je potpuna ili djelomična konsolidacija poslovanja, prvenstveno u korist likvidnosti.
Ipak, stvarna slika poslovanja bit će jasna tek nakon provedbe najavljene revizije, što je potvrdio i ministar industrije, rudarstva i energetike Vedran Lakić.
Do okončanja revizije, poslovanje kompanija može se promatrati kroz izvozna ostvarenja koja su i dalje ispod očekivanih. Tako je u 2025. godini među deset najvećih bh. izvoznika samo jedna kompanija namjenske industrije – konjički „Igman d.d.”, i to na desetom mjestu.
Pozitivni primjeri vidljivi su u poslovanju novotravničke kompanije „BNT Novi Travnik”, koja je ostvarila prihod od 41 milijun KM te ušla u 2026. godinu s dobiti od četiri milijuna KM. Ipak, primjer BNT-a ujedno ilustrira nizak profit u odnosu na snažan izvozni potencijal bh. namjenske industrije.
Dvije trećine sirovina i poluproizvoda potrebnih bh. kompanijama namjenske industrije dolazi iz uvoza, pri čemu kontinuirani rast broja zaposlenih značajno umanjuje profit koji bi, u pravilu, trebao predstavljati razvojni element poslovanja.
U tom kontekstu, pojava kompanije Regulus predstavljala je značajan izazov jer se pojavio strani investitor spreman otkupiti cjelokupni kvalificirani vlasnički udio. Međutim, problemi Regulusa u poslovanju s Ukrajinom, kao i neusklađen odnos s Vladom Federacije BiH, čine buduću suradnju s jedinim stranim investitorom prilično neizvjesnom.
S druge strane, iz Regulusa je najavljeno ulaganje od 25 milijuna KM u kompaniju „Pretis d.d.”, s ciljem modernizacije proizvodnog procesa.
Izazovi tržišta u 2026. godini
Kao i u ostalim industrijskim granama, namjenska industrija u 2026. godinu ulazi suočena s nizom globalnih, regionalnih i unutarnjih izazova.
Među globalnim izazovima posebno se ističu američke carinske tarife, koje prisiljavaju bh. kompanije na aktivnije traženje novih tržišta u Aziji i Africi. Na tim tržištima, međutim, djeluju snažne i dugogodišnje megakorporacije iz obrambene industrije, što dodatno smanjuje konkurentnost bh. proizvođača.
Osim carina, nabava sirovina i poluproizvoda iz uvoza mogla bi postati sve veći politički i financijski izazov. Oživljavanje ideja o izgradnji novih i modernizaciji postojećih barutana, željezara, čeličana, tvornica dušika i drugih postrojenja dio je globalnih nastojanja da vojne industrije postanu autonomnije i samoodrživije.
U tom kontekstu, uloga države mora biti jasnija i konkretnija, iako je sektor vojne industrije u BiH organiziran na entitetskoj razini. Strateški sporazumi s dugoročnim razvojnim aranžmanima i tehnološkom razmjenom trebali bi biti temelj daljnjeg razvoja, kako bi se bh. namjenska industrija vezala uz veće sustave i time osigurala logistička i tržišna stabilnost.
Mogući završetak rata u Ukrajini, uz masovno povećanje proizvodnje topničke municije, nesumnjivo će dovesti do zasićenja tržišta nakon popunjavanja ispražnjenih zaliha europskih vojski. Takvo zasićenje dodatno će usmjeriti proizvođače prema trećim tržištima.
Na regionalnoj razini, namjenska industrija BiH ima složenu poziciju. Trenutačno se nekoliko vojski iz okruženja opskrbljuje bh. municijom, no istodobno se u tim državama grade vlastiti proizvodni pogoni, što će negativno utjecati na regionalnu prisutnost bh. proizvoda. U odnosima sa Srbijom, kompanije iz BiH imaju važnu ulogu kooperanata u izvozu kapisli, detonatora i eksploziva, dok Srbija ostaje ključni dobavljač baruta za proizvodnju pješačke municije u Federaciji BiH.
Na domaćem planu, najave izgradnje novih tvornica, barutana i razvoja novih proizvoda mogu se promatrati kao novi razvojni pravac, pa čak i zaokret u namjenskoj industriji. Ključno je, međutim, pitanje u kojoj su mjeri ti projekti utemeljeni na Strategiji razvoja namjenske industrije 2024.–2035., čije se usvajanje očekuje tijekom ove godine.
Najavljena proširenja proizvodnih kapaciteta u kompanijama „BNT Novi Travnik”, „Pretis d.d.”, „UNIS Ginex d.d.” i „Binas d.d.” nose različite pozitivne, ali i potencijalno negativne implikacije. Posebno bi najave novih zapošljavanja, uoči izbornog ciklusa, mogle predstavljati dodatni izazov ukoliko za njih ne postoje jasne i funkcionalne potrebe.
Skroman, ali strateški važan napor za pokretanje serijske proizvodnje dronova predstavlja projekt koji je zasad usporen zbog visokog stupnja outsourcinga, odnosno nabave gotovo svih ključnih komponenti iz uvoza.