Napad dronovima na Moskvu izazvao novu uzbunu
Ruska prijestolnica i okolna područja našli su se pod jednim od najopsežnijih ukrajinskih zračnih udara od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. Prema ruskim regionalnim vlastima, u moskovskoj oblasti ranjeno je 17 osoba, dok su snimke s terena prikazivale gust dim iznad pogođenih lokacija.
Napad dronovima na Moskvu dodatno je otvorio pitanje može li Kremlj zadržati dojam sigurnosti u unutrašnjosti zemlje. Iako ruske vlasti redovito ističu uspješnost protuzračne obrane, učestalost dubinskih ukrajinskih udara pokazuje da se rat sve snažnije prelijeva na ruski teritorij.
Rusija tvrdi da je oborila stotine letjelica
Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je u razdoblju od 24 sata presretnuto i uništeno gotovo tisuću bespilotnih letjelica te četiri ukrajinska krstareća projektila. Neovisna potvrda tih brojki nije bila odmah dostupna, a obje strane u ratu često iznose podatke koje je teško provjeriti u stvarnom vremenu.
U južnoj Rostovskoj oblasti pogođeno je skladište nafte, pri čemu je, prema lokalnim informacijama, jedna osoba poginula. Energetska i logistička infrastruktura posljednjih je mjeseci sve češća meta ukrajinskih udara, jer Kijev nastoji oslabiti rusku vojnu opskrbu i povećati cijenu nastavka rata.
Kijev govori o dalekometnim pritiscima
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručio je da je Kijev ponovno pogodio moskovsku oblast takozvanim dalekometnim sankcijama. Tim izrazom ukrajinske vlasti opisuju napade na ciljeve duboko u Rusiji, smatrajući ih odgovorom na ruske raketne i zračne udare na ukrajinske gradove.
Napad dronovima na Moskvu dolazi u trenutku kada Ukrajina pokušava pokazati da, unatoč pritiscima na bojištu, zadržava sposobnost izvođenja složenih operacija. Takvi udari imaju i psihološki učinak jer stanovnicima ruske prijestolnice približavaju posljedice rata koji se godinama vodio uglavnom izvan njihova svakodnevnog iskustva.
Moguće promjene u ruskoj taktici
Analitičari očekuju da bi Moskva mogla pojačati protuzračnu obranu oko ključnih gradova, energetskih postrojenja i vojnih objekata. Mogući su i novi valovi ruskih napada na ukrajinsku infrastrukturu, osobito ako Kremlj zaključi da mora pokazati odlučan odgovor domaćoj javnosti.
Istodobno, premještanje dodatnih obrambenih sustava prema unutrašnjosti Rusije moglo bi oslabiti zaštitu drugih važnih područja. To stvara stratešku dvojbu za rusko vodstvo: kako braniti širok teritorij, a pritom zadržati pritisak na bojišnici i nad ukrajinskim gradovima.
Širi sigurnosni značaj za Rusiju
Moskva ima snažnu simboličku i političku važnost za Rusiju, pa svaki veći udar u njezinoj blizini nosi posljedice koje nadilaze vojnu štetu. Napad dronovima na Moskvu stoga se promatra i kao poruka da ukrajinske sposobnosti dosežu područja koja su se nekoć smatrala daleko od izravne opasnosti.
Za sada nema jasnih naznaka hoće li Vladimir Putin promijeniti pristup ili nastaviti dosadašnju strategiju iscrpljivanja. No najnoviji događaji pokazuju da se sigurnosna slika mijenja, dok obje strane traže načine kako protivniku nametnuti veći vojni, politički i psihološki pritisak.
Više:
Zašto je obrana Engleske zabrinula Tuchela nakon pobjede nad Hrvatskom
Prijevara u Novom Zagrebu: Užas za umirovljenicu, jedan poziv odnio joj je desetke tisuća eura!
Prijevara u Novom Zagrebu: Dvojica pokucala baki na vrata i odnijela joj stotine eura!
