Više od šest tisuća prijava zbog obiteljskog nasilja zabilježeno je prošle godine, dok je osuđeno više od pet tisuća počinitelja, prenosi HRT. Profesorica kaznenog prava Maja Munivrana upozorila je da nasilje u obitelji treba promatrati zajedno s podacima o težim kaznenim djelima. Broj osuđenih za teške oblike takvog nasilja raste, kao i broj prijetnji, tjelesnih ozljeda te ubojstava žena.
Zašto nasilje u obitelji predstavlja najveću opasnost za žene?
Munivrana ističe da nasilje postoji u cijelom društvu, ali da su žene posebno izložene upravo ondje gdje bi trebale biti najsigurnije. Najveća opasnost prijeti im u vlastitom domu, i to od članova obitelji, sadašnjih ili bivših partnera te drugih bliskih osoba. Potpuno iskorjenjivanje nasilja možda nije realno, ali pravodobno prepoznavanje rizika i učinkovita reakcija institucija mogu spriječiti najteže posljedice.
Posebno zabrinjava činjenica da femicid najčešće nije iznenadan događaj. Prije ubojstva u pravilu postoji povijest zlostavljanja, a ponašanje počinitelja s vremenom postaje intenzivnije ili učestalije. Prijetnje smrću, pokušaji gušenja, kontroliranje i proganjanje među znakovima su koji mogu upućivati na povećanu opasnost za žrtvu.
Prema riječima profesorice, nasilje u obitelji može eskalirati upravo u trenutku kada žena odluči prekinuti odnos. Istraživanja pokazuju da je rizik od femicida posebno visok tijekom prva tri mjeseca nakon što žrtva napusti nasilnog partnera. Zbog toga razdoblje nakon odlaska zahtijeva pojačanu zaštitu, ozbiljnu procjenu prijetnji i koordinirano djelovanje policije, pravosuđa te socijalnih službi.
Femicid je među najpredvidljivijim zločinima
Munivrana naglašava da je ubojstvo žene motivirano njezinim spolom jedan od najpredvidljivijih zločina jer mu često prethode prepoznatljivi obrasci. Institucije zato ne bi smjele reagirati tek nakon tragedije. Svaku prijavu, prijetnju i prethodni napad potrebno je promatrati kao dio šire slike, osobito kada počinitelj povećava kontrolu nad žrtvom ili otvoreno prijeti smrću.
Policija već raspolaže obrascima za procjenu rizika, no stručnjakinja smatra da se procjene moraju provoditi na svim razinama. Potrebna su veća ulaganja u edukaciju osoba koje dolaze u kontakt sa žrtvama. Kontinuirano praćenje slučajeva pokazalo bi gdje je sustav zakazao i koje je propuste moguće izbjeći u budućnosti.
Jedna od predloženih mjera jest osnivanje interdisciplinarnog tima koji bi analizirao svaki slučaj femicida. Takvo tijelo moglo bi utvrđivati jesu li znakovi opasnosti bili prepoznati, jesu li institucije razmjenjivale informacije i je li zaštita ponuđena na vrijeme. Zaključci bi se zatim koristili za poboljšanje postupanja u novim slučajevima.
Zakoni su stroži, ali nasilje u obitelji traži učinkovitu primjenu
Hrvatska je posljednjih godina mijenjala kazneno zakonodavstvo, a među najvažnijim promjenama bilo je uvođenje femicida kao zasebnog kaznenog djela. Povećane su i pojedine kazne, dok se najavljuje mogućnost izricanja doživotnog zatvora. Munivrana ipak upozorava da promjena propisa nije dovoljna ako se oni u svakodnevnoj praksi ne primjenjuju dosljedno i pravodobno.
Problem predstavljaju brojne uvjetne osude koje nisu popraćene odgovarajućim obvezama ili sigurnosnim mjerama. Udaljenje počinitelja iz zajedničkog doma jedna je od mogućnosti zaštite, ali se u kaznenim postupcima primjenjuje iznimno rijetko. Prema podatku koji je iznijela Munivrana, prošle godine ta je mjera izrečena svega četiri ili pet puta.
Bez mjera kojima se počinitelju ograničava pristup žrtvi, uvjetna osuda može ostaviti ženu izloženu novim prijetnjama. Upravo zato nasilje u obitelji zahtijeva individualnu procjenu svakog slučaja, nadzor nad ponašanjem počinitelja i zaštitne mehanizme koji se ne završavaju donošenjem sudske odluke.
Dvostruki sustav može dovesti do pogrešnih procjena
Dodatnu poteškoću stvara činjenica da se slično ponašanje može tretirati kao prekršaj ili kazneno djelo. Razlika često ovisi o procjeni grubosti, intenziteta i težine postupanja. Takav dvostruki sustav, upozorava Munivrana, otvara prostor za pogreške zbog kojih ozbiljna opasnost može biti podcijenjena.
Učinkovit odgovor na nasilje u obitelji zato ne ovisi samo o visini zaprijećenih kazni. Presudni su rano prepoznavanje eskalacije, razmjena podataka među institucijama, zaštita nakon prekida nasilne veze i dosljedna primjena zakona. Svaka prijetnja mora se procijeniti u kontekstu prethodnog ponašanja jer pravodobna reakcija može odlučivati o životu žrtve.
Više:
PISA testovi upalili alarm: Gotovo 60 posto ispitanih traži promjenu školstva iz temelja
Rujanski rat: Šibenik slavi pobjedu koja je promijenila tijek obrane Hrvatske
Plenković u UN-u poslao snažno upozorenje: Povelja nije izbornik za moćne
