NATO raketni projekt vrijedan milijarde otkriven na summitu
Dvanaest zemalja, među njima i Velika Britanija, planira u idućih deset godina uložiti više od 37 milijardi funti, odnosno oko 50 milijardi dolara, u razvoj novog dalekometnog raketnog sustava namijenjenog zaštiti Europe.
Program pod nazivom Duboki precizni udar, poznat i kao Deep Precision Strike, predstavljen je uoči rasprave na summitu saveza u Ankari. Riječ je o projektu koji predvodi London, a koji bi trebao okupiti europske saveznike oko zajedničkog razvoja naprednog oružja.
NATO raketni projekt zamišljen je kao jedan od najnaprednijih sustava u arsenalu saveza. Prema najavama, projektili bi mogli precizno pogađati ciljeve udaljene gotovo 300 kilometara, a u kasnijim fazama domet bi mogao narasti i do približno 2.000 kilometara.
Zašto se Europa okreće vlastitom naoružanju?
U pozadini ove odluke nalazi se sve snažniji pritisak na europske članice NATO-a da preuzmu veći dio odgovornosti za vlastitu sigurnost. Američka administracija već dulje traži povećanje obrambenih izdvajanja, dok se istodobno preispituje opseg prisutnosti američkih snaga u Europi.
Britanski premijer Sir Keir Starmer poručio je da će inicijativa koju vodi Ujedinjeno Kraljevstvo pomoći okupljanju europskih saveznika i dugoročno ojačati sigurnost saveza. Naglasio je da je odlučan zaštititi Britaniju i partnere te graditi snažniji, europski oslonjen NATO.
Ipak, NATO raketni projekt neće brzo promijeniti stanje na terenu. Kao i brojni veliki vojni programi, ni ovaj sustav ne očekuje se u operativnoj uporabi prije 2030-ih godina, što znači da saveznike čeka dug razvojni put.
NATO raketni projekt i američki pritisak
Američki ministar obrane Pete Hegseth ranije je najavio šestomjesečnu reviziju prisutnosti američkih snaga u Europi. Ta je odluka dodatno pojačala nervozu među europskim saveznicima, osobito u trenutku kada se od članica traži znatno veće ulaganje u obranu.
Donald Trump više je puta poručio da članice saveza moraju izdvajati više novca za vlastitu sigurnost. Na prošlogodišnjem summitu gotovo sve članice prihvatile su cilj da do 2035. za obranu i sigurnost izdvajaju do 5 posto BDP-a, uz poseban naglasak na temeljnu vojnu potrošnju.
Za London je novi program i politička poruka. Vlada je već najavila 300 milijardi funti ulaganja u obranu do 2030. godine, a Starmer će se u Ankari suočiti s pitanjima o tome kako će Britanija dosegnuti dogovorene ciljeve potrošnje.
Što slijedi nakon najave velikog plana?
Ako plan bude potvrđen, NATO raketni projekt mogao bi postati jedan od ključnih simbola nove europske obrambene politike. Saveznici žele sustav koji može djelovati brzo, precizno i s velikih udaljenosti, čime bi se ojačalo odvraćanje potencijalnih protivnika.
No ključna pitanja ostaju otvorena: tko će snositi najveći financijski teret, gdje će se sustav proizvoditi i kada će prve rakete zaista biti spremne. Do tada, najava iz Ankare služi kao snažan signal da Europa želi manju ovisnost o Washingtonu.
Više:
Marine Le Pen uzvraća udarac: Presuda ju nije zaustavila, a Pariz strepi od 2027.
Prognoza Zagreb: Pljuskovi stižu baš kad se grad zagrije
Rooneyjev crveni karton: Izjava koja je nakon 20 godina opet zapalila nogometni svijet
