Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju. U eksplozivnoj poruci koja je odjeknula svjetskom diplomacijom, izraelski premijer napao je Anthonyja Albanesea, poručivši da će povijest australskog čelnika pamtiti kao “slabog političara”. Napetosti su planule nakon što je Canberra poništila vizu krajnje desnom izraelskom zastupniku Simchi Rothmanu, a Izrael uzvratio ukidanjem viza australskim predstavnicima pri Palestinskoj upravi te zaoštrio provjeru svih službenih zahtjeva iz Australije.
Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju
Izraelski ministar vanjskih poslova Gideon Sa’ar naložio je veleposlanstvu u Canberri da “pažljivo pregleda” svaku australsku vizu za ulazak u Izrael, uz tvrdnju da Canberra “dolijeva ulje na vatru antisemitizma”. Istodobno, australski ministar unutarnjih poslova Tony Burke poručio je da vlada ima “tvrdu crtu” prema svima koji žele “širiti mržnju i podjele”. U političkoj oluji našao se i Benjamin Netanjahu, čije su riječi o Albaneseu izazvale ogorčenje i ovacije, ovisno o strani.
Dok se retorika raspiruje, rečenica “Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju” postala je mantra dana: Jeruzalem optužuje Canberru da je “napustila” židovsku zajednicu, a Australija uzvraća da neće tolerirati govornike koji potiču razdor. Albanese zasad šuti, ali njegovi suradnici poručuju da je vlada fokusirana na sigurnost zajednica i interese Australije, uključujući i jasnu osudu govora mržnje, bez obzira odakle dolazi.
Vizni rat i diplomatska eskalacija
Okidač eskalacije došao je nakon što je Australija otkazala vizu Simchi Rothmanu, zastupniku krajnje desnice iz vladajuće koalicije u Izraelu, koji je trebao govoriti na događajima Australske židovske udruge. Canberra je poručila da putnike koji dolaze širiti podjele – ne želi. Nekoliko sati potom, Jeruzalem je uzvratio: ukinute su vize australskim predstavnicima pri Palestinskoj upravi, a najavljena je stroža vizna provjera.
Priznanje palestinske države potresa saveznike
U pozadini vriju još dublji prijepori: Australija je prošli tjedan najavila da će u rujnu priznati palestinsku državu, potez koji slijedi tragom Londona, Pariza i Ottawe. Dok “stara garda” Zapada kalkulira, Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju i tvrdi da se Canberra svrstava uz “masovne ubojice i otmičare”. Iz Canberre uzvraćaju da je cilj mira za civile i odgovornost svih strana usred rata s Hamasom.
Albanese je ranije upozorio da su obustave pomoći i smrti ljudi oko punktova za distribuciju hrane i vode “potpuno neprihvatljivi”. Njegova vlada tvrdi da priznanje treba gurnuti proces prema dvodržavnom rješenju. Trenutačno 147 od 193 članice UN-a priznaju Palestinu, pa kritičari pitaju zašto bi Canberra kasnila. Izrael tvrdi suprotno: kažu da time partneri nagrađuju agresiju i potkopavaju sigurnost.
Lapid, oporba i politička računica
Dodatno ulje na vatru dolio je oporbeni čelnik Yair Lapid, koji je na X-u poručio da se u današnjem demokratskom svijetu vođe najbolje učvršćuju u okršaju s Netanyahuom, “najtoksičnijim političarem na Zapadu”. U takvom okruženju, Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju, ali dio izraelske oporbe tvrdi da mu je to politički kisik: svaki vanjskopolitički sukob preusmjerava fokus s unutarnjih kriza.
Što stoji iza oštrih riječi?
Australija se mjesecima bori s nizom antisemitskih incidenata i prosvjeda na ulicama, a židovske institucije traže jaču zaštitu. Vlada, tvrdi Burke, neće otvarati vrata onima koji šire mržnju, bez obzira radi li se o stranim dužnosnicima ili aktivistima. Izrael s druge strane upozorava da su Australci “otvorili sezonu lova” na Židove, što Canberra odlučno odbacuje kao političku manipulaciju i kampanju straha.
Nakon svih eksplozivnih poteza, pitanje je tko prvi trepće. Ako Australija ostane pri priznanju i ako Izrael nastavi uzvraćati viznim udarima, odnosi dviju zemalja ulaze u ledeno doba. U međuvremenu, Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju da bi galvanizirao svoju bazu, dok Canberra nastoji zadržati moralni kredibilitet. A kada Netanyahu optužuje australskog premijera za izdaju, svijet se pita: tko zapravo dobiva, a tko gubi?
Dok svjetske prijestolnice – od Washingtona do Pariza i Londona – odmjeravaju reakcije, diaspora u obje zemlje strahuje od daljnjih podjela. Investitori i diplomati očekuju sljedeći potez, svjesni da bi nova spirala mjera i protumjera mogla precrtati sigurnosne, trgovinske i obavještajne kanale, veze, partnerstva i povjerenje.
Više: