Njemačka ‘kočnica duga’ (njemački: Schuldenbremse), uvedena kao ustavno pravilo 2009. godine, ograničava godišnje novo zaduživanje Njemačke savezne vlade na 0,35% bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ova mjera nazvana ‘kočnica duga’, dizajnirana za očuvanje fiskalne discipline, posljednjih godina dolazi pod sve veću kritiku jer ograničava potrebna javna ulaganja u infrastrukturu, digitalizaciju i energetsku tranziciju. Uz usporavanje rasta njemačkog gospodarstva i rastuće izazove u industriji, pitanje reforme ‘kočnice duga’ sve više dolazi u fokus političkih rasprava.
Povijesni kontekst i zašto je uspostavljena ‘kočnica duga’
Nakon globalne financijske krize 2008. godine, Njemačka je usvojila ustavni amandman kako bi ograničila prekomjerno zaduživanje i osigurala dugoročnu fiskalnu stabilnost tzv. kočnica duga. Od 2020. godine savezne države (Länder) ne smiju imati nova zaduživanja, dok savezna vlada smije zaduživati do 0,35% BDP-a godišnje.
Ova politika odražava njemačku kulturnu sklonost fiskalnoj odgovornosti, ali je također dovela do smanjenja javnih investicija u ključne sektore. Dok su druge velike ekonomije iskorištavale razdoblje niskih kamatnih stopa za ulaganja, Njemačka je ostala konzervativna u svojim fiskalnim politikama.
Utjecaj na javne investicije
Unatoč povoljnom financijskom okruženju između 2016. i 2021., Njemačka je propustila priliku za modernizaciju svoje infrastrukture, digitalizaciju gospodarstva i jačanje energetske neovisnosti. Prema izvješćima Europske komisije, njemački javni investicijski deficit jedan je od najvećih u Europi.
Prema podacima Njemačkog vijeća ekonomskih stručnjaka (GCEE), njemačka javna ulaganja pala su ispod 2% BDP-a, dok konkurentske ekonomije poput Francuske i Nizozemske bilježe znatno više stope investicija. To je dovelo do niza problema:
Loša prometna infrastruktura – Njemačka se suočava s velikim zastojima u održavanju cesta, mostova i žljezničkih mreža.
Zaostajanje u digitalizaciji – Brzina internetske infrastrukture i digitalna transformacija poslovanja u Njemačkoj kaskaju za ostalim EU zemljama.
Energetska kriza – Njemačka nije pravodobno uložila u alternativne izvore energije, što je pogoršalo njezinu ovisnost o ruskom plinu.
Političke rasprave i mogući scenariji reforme
Iako većina političkih stranaka u Njemačkoj još uvijek oprezno pristupa reformi tzv. ‘kočnice duga’, sve je više ekonomskih i političkih aktera koji podržavaju prilagodbu. Trenutno postoje tri glavne opcije za reformu:
Modifikacija postojećeg pravila – Prilagodba fiskalnog okvira kako bi se povećala fleksibilnost u vrijeme ekonomske krize.
Uklanjanje ‘kočnice duga’ i usvajanje novog fiskalnog modela – Ovaj scenarij podrazumijeva prelazak na ‘zlatno pravilo’ fiskalne politike, prema kojem bi se zaduživanje usmjerilo isključivo na investicije.
Potpuno ukidanje ‘kočnice duga’ – Radikalnija opcija, no ona bi zahtijevala dvotrećinsku podršku u parlamentu.
Gospodarske posljedice trenutnog modela
Zadržavanje statusa quo ima ozbiljne posljedice za njemačko gospodarstvo:
Smanjena konkurentnost – Njemačke tvrtke gube prednost zbog nedovoljnih ulaganja u istraživanje i razvoj.
Demografski izazovi – Starenje populacije zahtijeva veća ulaganja u zdravstvo i socijalnu skrb.
Geopolitički rizici – Njemačka ne može dovoljno brzo reagirati na međunarodne krizne situacije, poput rata u Ukrajini.
Njemačka ‘kočnica duga’ postala je prepreka ekonomskoj stabilnosti i razvoju. S obzirom na rastuće zahtjeve za investicijama u infrastrukturu, digitalizaciju i energetsku sigurnost, jasno je da fiskalna pravila trebaju reformu. Hoće li Njemačka učiniti taj korak ili će nastaviti sputavati vlastiti gospodarski potencijal? Odgovor će oblikovati budućnost jedne od najvećih svjetskih ekonomija.