Šok u Europi: Njemačka uvodi obvezni vojni rok
Berlin je povukao potez koji trese kontinent: koalicija je usuglasila novi model vojne službe kako bi naglo povećala broj vojnika i do pet godina pretvorila Njemačku u najjaču konvencionalnu silu EU. Od iduće godine svi 18‑godišnjaci dobit će obvezni upitnik o spremnosti za služenje, a od srpnja 2027. muškarci će morati na liječnički pregled. Šef Rheinmetalla Armin Papperger tvrdi da su “jasne odluke” donesene i da je cilj ostvariv. Njemačka uvodi obvezni vojni rok postaje poruka dana.
Upitnici, pregledi i brojke koje lede krv
Trenutno Bundeswehr ima oko 182.000 vojnika, no plan je već iduće godine dodati 20.000 i u sljedećem desetljeću narasti na 255.000–260.000, uz oko 200.000 pričuvnika. Od iduće godine upitnik je obvezan za muškarce, a za žene dobrovoljan; od 2027. slijedi i liječničko testiranje svih muškaraca s 18 godina. Ako ciljevi izmaknu, parlament bi mogao posegnuti za prisilnim novačenjem. Njemačka uvodi obvezni vojni rok kao dramatičan odgovor na sigurnosne prijetnje.
Politički potres i rok 2029.
Kada su početkom godine formirali vladu, konzervativni CDU/CSU i socijaldemokratski SPD dogovorili su povrat vojne službe, isprva dobrovoljne. Kancelar Friedrich Merz gurajući reformu dobio je snažnu potporu industrije. Vojni zapovjednik Carsten Breuer upozorio je da se NATO mora spremiti na mogući ruski napad u roku od četiri godine, pa poručuje da Njemačka mora biti “ready in ’29”. U tom kontekstu, Njemačka uvodi obvezni vojni rok kao brzi put do “najjače vojske u EU”.
Ulica gori: mladi urlaju stop prisili
Otpor je silovit. Anketa Forsa za Stern pokazuje da malo više od polovice građana podržava obveznu službu, ali čak 63% mladih od 18 do 29 godina je protiv. “Ne želim ići u rat, ne želim ubijati niti biti ubijen”, poručio je Jimi (17) na prosvjedu ispred Bundestaga. Vlada, kažu kritičari, straši narod hipotetskim napadom kako bi uzela milijunima mladih pravo na izbor. No politički vlak juri – i to bez kočnica.
Zašto neki pozdravljaju oštri zaokret
Jason (21) ove se godine prijavio u vojsku zbog “sigurnosne situacije”. Kaže da želi braniti mir i demokraciju “ako dođe najgore”, a vjeruje i u odvraćanje: snažna vojska tjera neprijatelje da ni ne pomisle napasti. Šef Rheinmetalla Papperger uvjeren je da je Merzov plan realan. Ako regrutacija ne napuni redove, Bundestag bi mogao uvesti obvezu. U tom scenariju, Njemačka uvodi obvezni vojni rok prelazi iz plana u naredbu.
Što ovo znači za susjede i EU?
Ambicija je stvarati najjaču konvencionalnu vojsku u Europi i ojačati NATO kišobran. To bi moglo izazvati utrku naoružanja i val sličnih odluka diljem kontinenta, ali i poslati poruku odvraćanja prema Moskvi. Za poslovni sektor to je zamašnjak: investicije u streljivo, tehnologiju i logistiku lete u nebo. Za obitelji i maturante – novi strahovi i velika pitanja. Dok polemika bukti, Njemačka uvodi obvezni vojni rok ostaje krik koji ne možeš ignorirati.
Više:
NAPALI 2 MALOLJETNIKA: razbojništvo na Peščenici
Medvjedići iz Male ulice 1 su Zagrebačka zimska bajka koja donosi emocije
POKRAO 70-GODIŠNJAKA – provala u stan u Sesvetama