Mural u Kranjčevićevoj – umjetnost kao društveni angažman
Već smo pisali da će se povodom Dana grada Zagreba (31. svibnja) održati prosvjed u organizaciji NK Mladost Buzin, povodom točno 500 dana institucionalnog ignoriranja problema na igralištu NK Buzin-Mladost. U sklopu toga danas obraćamo pažnju i na još jedno simbolički važno mjesto u Zagrebu – stadion u Kranjčevićevoj ulici, gdje se već dvije godine na zidu ističe poklič “Nogomet narodu, nogomet ženama”.
Ovaj mural nije samo umjetnički izraz, nego i društvena poruka nastala kao rezultat suradnje ilustratorice Ene Jurov i novinarke Ivane Perić, u produkciji umjetničke organizacije BLOK. Na zidu nekadašnjeg murala navijačke skupine White Angels dodani su likovi žena – nogometašica i navijačica, domaćih i stranih, koje na jedinstven način predstavljaju različite aspekte ženskog nogometa i sportskog aktivizma diljem svijeta.
Žene koje pričaju priču – likovi na zidu
Mural u javnom prostoru Zagreba jedinstven je jer prikazuje najprepoznatljivije i najutjecajnije žene u nogometu i aktivizmu. Među njima su:
- Maca Maradona (Marija Matuzić), najtrofejnija nogometašica bivše Jugoslavije, simbol domaće nogometne povijesti i tradicije;
- Asisat Oshoala, jedna od najvećih afričkih nogometašica, istaknuta nigerijska sportašica koja je svojim igrama obilježila svjetske nogometne terene;
- Sara Björk Gunnarsdottir, nogometašica iz Islanda, poznata po borbi za radnička prava žena u sportu, koja je u klubu Lyon izborila pravo na plaćanje tijekom trudnoće;
- Sahar Khodayari, iranska navijačica poznata kao “Plava djevojka” koja se 2019. godine tragično ubila nakon što je uhapšena zbog pokušaja da uđe na nogometnu utakmicu prerušena u muškarca, u znak protesta protiv zabrane prisustva žena na stadionima u Iranu;
- Megan Rapinoe, američka nogometašica i aktivistica poznata po zagovaranju prava i ravnopravnosti u sportu;
- Nadia Nadim, izbjeglica iz Afganistana koja je u Danskoj postala jedna od najboljih europskih nogometašica i istovremeno ugledna kirurginja.
Ovaj mural ne predstavlja samo vizualnu intervenciju u javni prostor, nego je i snažan zahtjev za inkluzivnim sportom – sportom dostupnim svima, bez diskriminacije i isključivanja. Poruka koju šalje jest jasna: sport, a posebno nogomet, mora biti prostor ravnopravnosti i poštovanja prema svima, bez obzira na spol, porijeklo ili društveni status.
Obnova stadiona i brisanje javnih poruka
No, prostor na kojem se mural nalazi već neko vrijeme doživljava značajne promjene. Predstojeća obnova stadiona u Kranjčevićevoj donosi nužne infrastrukturne napretke, ali istovremeno briše ili prijeti brisanjem simbolike i društvenih vrijednosti koje su se kroz mural prenosile. Time se otvara pitanje kakvu ulogu gradske vlasti i institucije imaju u očuvanju javnog prostora koji je važan i kao društveni, kulturni i politički simbol.
Dok se stadion obnavlja, postoji nada da će na njegovim novim zidovima biti mjesta za jasne poruke feminizma, antifašizma i radničke solidarnosti koje bi trebale biti prisutne na tribinama i sportskim terenima. U tom duhu, poruka “Nogomet narodu, nogomet ženama” preseljena je s zida na navijačke šalove, kako bi se mogla širiti još dalje, glasnije i s još većim utjecajem.
Uloga murala i ulične umjetnosti u današnjim gradovima često nadilazi estetsku funkciju. Ti javni vizuali pričaju priče koje su prečesto izostavljene iz službenih gradskih politika i planova. Oni su glas marginaliziranih grupa, podsjetnik na društvene borbe i poziv na promjenu. U kontekstu Zagreba, gdje se 1. lipnja održava drugi krug lokalnih izbora, valja postaviti pitanje koliko će teme poput ravnopravnosti u sportu, dostupnosti javnih sadržaja i očuvanja kulturnih simbola biti zastupljene u političkim debatama i programima.
Do sada su ove teme često bile zanemarene unutar predizborne retorike, iako se tiču velikog broja građana i građanki koji traže ne samo bolju infrastrukturu, nego i društvo u kojem svi mogu sudjelovati ravnopravno i bez prepreka.
Očuvanje murala kao što je ovaj u Kranjčevićevoj nije samo pitanje umjetničkog ukrasa grada ili kulturne baštine, nego i pitanje prepoznavanja i uvažavanja različitosti, povijesti i trajnih društvenih borbi koje se odvijaju u gradskim četvrtima, na sportskim terenima i u svakodnevnom životu.
Grad bi trebao osigurati da takve poruke ostanu vidljive, da se o njima razgovara, te da ne budu žrtve modernizacije koja se događa bez transparentnog dijaloga s građanima. Poruka “Nogomet narodu, nogomet ženama” i dalje ostaje važan podsjetnik na potrebu za inkluzivnim sportskim prostorima i ravnopravnijim društvom, bez obzira na to nalazi li se na zidu ili na navijačkim šalovima.
Povrat poreza na prvu nekretninu 2025 – Koji su uvjeti i kako ih ostvariti? – stijena.info