Južna Europa priprema se za iznimno sušno ljeto. Neke regije već pate zbog nestašice vode, a poljoprivrednici očekuju najgore prinose u više desetljeća. Dok klimatske promjene čine regiju toplijom, godine uzastopne suše iscrpile su rezerve podzemne vode. Tlo je postalo suho u Španjolskoj i južnoj Francuskoj. Niske razine rijeka i akumulacija prijete proizvodnji hidroenergije ovog ljeta, javlja Index.
S temperaturama koje se penju prema prosjecima iz ljetnih mjeseci, znanstvenici upozoravaju da je Europa na putu prema još jednom brutalnom ljetu. Prošlo ljeto bilo je najtoplije u povijesti, što je potaknulo sušu, za koju su istraživači Europske unije rekli da je bila najgora u najmanje 500 godina.
Zasad je situacija najteža u Španjolskoj. “Situacija sa sušom pogoršat će se ovog ljeta”, rekao je Jorge Olcina, profesor geografske analize na Sveučilištu u Alicanteu u Španjolskoj. U ovom trenutku male su šanse da će kiša riješiti i temeljnu sušu. “U ovo doba godine jedino što možemo imati su lokalne oluje, koje neće riješiti deficit oborina”, rekao je Olcina za Reuters.
Tražeći hitnu pomoć Europske unije, španjolski ministar poljoprivrede Luis Planas upozorava da je “ova suše takvih razmjera da se njezine posljedice ne mogu riješiti samo nacionalnim sredstvima”.
Najgora suša u posljednjih nekoliko desetljeća
Južna Europa nije jedina koja ove godine pati od ozbiljne nestašice vode. Rog Afrike prolazi kroz najgoru sušu u posljednjih nekoliko desetljeća, dok je povijesna suša u Argentini uništila usjeve soje i kukuruza.
Češće i ozbiljnije suše u mediteranskoj regiji – gdje je prosječna temperatura sada 1.5 stupnjeva Celzija viša nego prije 150 godina – u skladu su s predviđanjima znanstvenika da će klimatske promjene utjecati na regiju. “Što se tiče klimatskih promjena, to se uvelike uklapa u ono što očekujemo”, rekla je Hayley Fowler, profesorica utjecaja klimatskih promjena na Sveučilištu Newcastle.
Unatoč tim dugotrajnim prognozama, pripreme kasne. Mnoge poljoprivredne regije tek trebaju usvojiti metode za uštedu vode poput preciznog navodnjavanja ili se prebaciti na usjeve otpornije na sušu, poput suncokreta.
“Vlade kasne. Kompanije kasne”, rekao je Robert Vautard, klimatolog i direktor francuskog Instituta Pierre-Simon Laplace. Neke tvrtke niti ne pomišljaju mijenjati svoj model potrošnje, samo pokušavaju pronaći neke čudesne tehnologije koje će donijeti vodu.
Ogromni gubici uroda
Francuska izlazi iz najsušnije zime od 1959. godine, s upozorenjima o krizi zbog suše koja su već aktivirana u četiri departmana, ograničavajući potrošnju vode koja nije prioritetna – uključujući za poljoprivredu.