Hrvatska želi da novi europski proračun postane snažna poluga za ravnomjerni regionalni razvoj i konkurentnije gospodarstvo, prenosi HRT. Premijer Andrej Plenković o tome je razgovarao s predsjednikom Europskog vijeća Antóniom Costom, koji traži završetak pregovora do kraja godine kako bi sredstva korisnicima bila dostupna od početka 2028.
Koliko će iznositi novi europski proračun?
Pregovori se vode na temelju prijedloga Europske komisije za Višegodišnji financijski okvir od 2028. do 2034. godine. Prvotni iznos od 1763 milijarde eura u revidiranom je prijedlogu smanjen na 1730 milijardi. Plenković je kazao da će raspored razgovora tijekom sljedeća tri mjeseca biti intenzivan, dok države članice pokušavaju usuglasiti nacionalne prioritete s novim strateškim ciljevima Europske unije.
Za Hrvatsku je posebno važno očuvanje kohezijske i zajedničke poljoprivredne politike. Kao najmlađa članica Unije, Hrvatska još smanjuje razvojni zaostatak za starijim članicama. Vlada zato očekuje da novi europski proračun omogući nastavak ulaganja u slabije razvijena područja, infrastrukturu, poljoprivredu i reforme, ali i otvori više prostora za jačanje produktivnosti domaćih poduzeća.
Hrvatska traži razvoj, koheziju i konkurentnost
Plenković je naglasio da budući okvir mora povezati tradicionalne europske politike s odgovorom na nove gospodarske i sigurnosne izazove. Predviđena struktura uključivala bi nacionalne i regionalne partnerske planove, sredstva namijenjena konkurentnosti te program Globalna Europa. Taj bi dio trebao omogućiti snažnije međunarodno djelovanje Unije oslonjeno na njezinu gospodarsku i obrambenu snagu.
Premijer smatra da novi europski proračun Hrvatskoj mora pomoći u nadoknađivanju povijesnog zaostatka. Podsjetio je da država nije bila među ranijim valovima proširenja te da je prije pristupanja prošla rat i dugotrajan proces približavanja europskim institucijama. Upravo zato Zagreb očekuje nastavak financiranja reformi i projekata koji mogu ubrzati približavanje životnog standarda prosjeku razvijenijih članica.
Costa upozorava na ozbiljne posljedice kašnjenja
António Costa poručio je da dogovor mora biti postignut dovoljno rano kako bi početkom 2028. novac nesmetano stizao građanima i tvrtkama. Kašnjenje bi, upozorio je, moglo ostaviti poljoprivrednike bez prihoda, poduzeća bez ugovora, studente bez stipendija i laboratorije bez financiranja. Zbog pripreme zakonodavnog okvira odluka bi trebala biti donesena prije kraja godine.
Prema Costinim riječima, novi europski proračun mora odgovarati znatno složenijem geopolitičkom okruženju nego aktualni financijski okvir. Među ključnim područjima izdvojio je obranu, sigurnost, inovacije, konkurentnost i stratešku otpornost. Ocijenio je i da Hrvatska konstruktivno sudjeluje u pregovorima te da zbog vlastitog iskustva pristupanja ima važan glas u raspravi o budućem proširenju.
Ukrajina, zapadni Balkan i položaj Hrvata u BiH
Plenković i Costa razgovarali su i o potpori Ukrajini te europskoj perspektivi država hrvatskog susjedstva. Hrvatski premijer naglasio je da kandidati moraju ispuniti kriterije, poštovati europske vrijednosti i rješavati otvorena pitanja sa susjedima. Posebno je zatražio veće razumijevanje za ustavne i izborne promjene u Bosni i Hercegovini koje bi Hrvatima trebale osigurati legitimnu zastupljenost u najvišim tijelima.
Costa smatra da je ulazak zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije jedno od najsnažnijih dostupnih ulaganja u sigurnost i prosperitet kontinenta. Proces, međutim, mora ostati utemeljen na rezultatima i poštovanju europskih vrijednosti. Ishod proračunskih pregovora pokazat će može li novi europski proračun istodobno sačuvati koheziju, povećati konkurentnost i financirati ambiciozniju sigurnosnu te vanjsku politiku Unije.
Više:
Prometna nesreća kod Šibenika: Kobno pretjecanje završilo smrću, 34-godišnjak ide u istražni zatvor
Otpad u Mundusu pokrenuo novi obračun: Županija uzvraća teškim optužbama
Ovi slobodni nogometaši mogu promijeniti sezonu: Na tržištu su Pogba, Benzema i Ramos
