Gradska plinara Zagreb d.o.o., jedno od ključnih poduzeća pod okriljem Zagrebačkog holdinga, našla se u središtu pozornosti nakon što je objavila natječaj za izbor ne jednog, ne dva već čak tri člana uprave, uključujući predsjednika. Ovaj potez predstavlja značajan zaokret u upravljačkoj strukturi, budući da su dosad u pravilu imenovani samo jedan ili, iznimno, dva člana uprave.
Kontroverze izašle u javnost ostavkom direktora Mayera
Kontroverze oko Gradske plinare Zagreb su izbile u javnost ostavkom bivšeg direktora društva, Davora Mayera. Mayer se, prema izvoru iz same Gradske plinare, povukao zbog sukoba s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i upravom Zagrebačkog holdinga jer je zahtijevao da se poštuje zakon koji propisuje da je rad plinare neovisan bez obzira na vlasništvo, tražio sredstva za investiranje u distribucijsku mrežu i izvršavanje zakonske obveze zamjene plinomjera i ispitivanja plinskih instalacija, te zahtjeva da se Gradskoj plinari ne izvlači dobit. Samo u zadnjih deset godina iz Gradske plinare Zagreb je kroz isplatu dobiti izvučeno oko 17 milijuna eura koje se moglo i trebalo investirati u distribucijsku mrežu. Zbog toga Gradska plinara Zagreb je bila penalizirana i od državnog regulatora HERA-a za otprilike isti iznos zbog ne investiranja u distribucijsku mrežu kroz smanjenje tarifne stavke što je dovelo do dodatnog gubitka od oko 17 milijuna eura.
Ovi izazovi stavljaju dodatni pritisak na novo vodstvo koje će biti izabrano putem aktualnog natječaja.
Natječaj za tri člana uprave – presedan ili politički potez?
Natječaj objavljen 13. siječnja 2025. godine traži predsjednika i dva člana uprave s minimalno deset godina iskustva, uključujući tri godine na rukovodećim pozicijama. Novi model upravljanja, koji predviđa čak tri člana, izazvao je pitanja o nužnosti ovakve promjene. Osim toga izvor iz Gradske plinare tvrdi da i sam rok od 14 dana za prijavu za ovakvo važno mjesto sumnjivo kratak te postavlja pitanja o stranačkom uhljebljivanju.
Prema analitičarima, ovakvo povećanje broja članova uprave može ukazivati na pokušaj političkog balansiranja unutar Zagrebačkog holdinga. Kritičari smatraju da se ovom odlukom otvara prostor za politička imenovanja i uhljebljivanje.
Povijest i prethodni modeli upravljanja
Tijekom mandata bivšeg gradonačelnika Milana Bandića, upravljanje Gradskom plinarom također je bilo pod povećalom javnosti. U jednom kratkom razdoblju imenovana su dva člana uprave, no nikad tri. Dosadašnja praksa uglavnom je uključivala jednog člana uprave, čime se nastojalo smanjiti troškove i osigurati odgovornost.
Promjena ovog modela postavlja pitanje je li riječ o nužnoj prilagodbi novim izazovima ili o odluci vođenoj političkim interesima. Transparentnost i odgovornost trebaju biti ključni prioriteti u procesu odabira novih članova uprave.
Što donosi budućnost?
Natječaj za izbor tri člana uprave završava 27. siječnja 2025., a očekuje se da će imenovanja biti objavljena ubrzo nakon toga. Novi tim suočit će se s izazovima uspostave rada Gradske plinare Zagreb na temelju zakona i potrebe investiranja u sam sustav opskrbe plina te u radnike, a što bi onda trebalo rezultirati vraćanjem povjerenja građana.
Hoće li ova promjena upravljačke strukture donijeti potrebne reforme ili će postati još jedna kontroverza u nizu? Vrijeme će pokazati, no jedno je sigurno – plinski energetski sektor Zagreba trebat će više investiranja, inovacija i odgovornosti kako bi se nosio s nadolazećim izazovima.
