Dok ratovi u Europi i na Bliskom istoku produbljuju globalne podjele, novi svjetski poredak oblikuju promjene u američkoj politici, jačanje Kine, širenje BRICS-a i europska potraga za sigurnosnom samostalnošću, prenosi HRT.
U takvim okolnostima ponovno se postavlja pitanje što danas neku državu čini supersilom. Vojna moć ostaje važna, ali sve veću ulogu imaju gospodarstvo, napredna tehnologija, energija, stabilna valuta, kontrola podataka i sposobnost okupljanja pouzdanih saveznika.
Kako nastaje novi svjetski poredak
Tradicionalna predodžba supersile uglavnom se temeljila na veličini vojske, nuklearnom arsenalu i političkom utjecaju. Današnji odnosi znatno su složeniji jer države moć grade i kontrolom ključnih tehnologija, opskrbnih lanaca, energetskih pravaca te digitalne infrastrukture.
Sjedinjene Američke Države mijenjaju način djelovanja u svijetu, dok Kina gradi snažniju mrežu odnosa među državama globalnog juga. Istodobno se širi BRICS, skupina koja želi ojačati političku i gospodarsku suradnju izvan tradicionalnih zapadnih struktura.
Takva preraspodjela utjecaja pokazuje da novi svjetski poredak ne ovisi o samo jednom središtu moći. Države sve češće surađuju u pojedinim područjima, dok se u drugima otvoreno natječu za tržišta, resurse, tehnološku prednost i političke partnere.
Europa traži vlastitu sigurnosnu ulogu
Europa sve glasnije raspravlja o vlastitoj sigurnosnoj arhitekturi i sposobnosti odgovora na krize. Rat na europskom tlu otvorio je pitanja obrambenih kapaciteta, ovisnosti o saveznicima i spremnosti članica da preuzmu veću odgovornost za zajedničku sigurnost.
U toj raspravi nije važna samo vojna spremnost. Gospodarska otpornost, energetska neovisnost, zaštita kritične infrastrukture i razvoj vlastite tehnologije postaju jednako važni elementi europskog utjecaja. Upravo bi ti čimbenici mogli odrediti položaj Europe u borbi za novi svjetski poredak.
Može li se obnoviti povjerenje u međunarodni sustav?
Ujedinjeni narodi istodobno pokušavaju obnoviti povjerenje u međunarodni sustav, koji je opterećen ratovima, suparništvom velikih sila i različitim tumačenjima međunarodnog prava. Njihova sposobnost posredovanja i očuvanja dijaloga bit će važna za sprječavanje novih sukoba.
O odnosima velikih sila, promjenama globalne moći i budućnosti međunarodnog sustava u emisiji „Otvoreno“ govorit će Gordan Akrap, prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, Goran Bandov sa Sveučilišta u Zagrebu te vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
Emisiju uređuje i vodi Branko Nađvinski, a najavljena je za 22:10 na Prvom programu HTV-a. Gledatelji je mogu pratiti i putem platforme HRTi, gdje su dostupna i prethodno emitirana izdanja.
Supersila više nije samo vojni pojam
Ključno pitanje ostaje može li neka država biti globalna supersila bez tehnološke dominacije, snažnog gospodarstva i mreže saveznika. Kontrola informacija, podataka i strateških resursa sve češće određuje sposobnost država da utječu na odluke izvan svojih granica.
Odgovor na pitanje tko će predvoditi novi svjetski poredak zato neće dati samo broj vojnika ili oružja. Presudna bi mogla biti sposobnost povezivanja vojne, gospodarske, tehnološke i diplomatske moći uz istodobno stvaranje povjerenja među partnerima.
Više:
Preokret u Saboru: povećanje mirovina branitelja stiže nakon odbijene inicijative
Štrajk u ZET-u pred vratima: Tomašević otkrio koliko su pregovori daleko od dogovora
Povijesni zaokret za Hrvatsku: eskadrila Rafalea pokazala punu snagu
