Hrvatskoj je do 31. kolovoza 2026. isplaćeno 7,3 milijarde od ukupno 10 milijardi eura dostupnih kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, prenosi HRT, pozivajući se na podatke Vlade. NPOO sredstva dosad su povučena kroz osam uspješno realiziranih zahtjeva za plaćanje, a preostali novac trebao bi biti zatražen do kraja rujna.
NPOO sredstva ulaze u završnu fazu
Vlada će objediniti deveti i deseti zahtjev za plaćanje, ukupno vrijedan 2,7 milijardi eura. Za njegovu realizaciju potrebno je dokazati ispunjavanje preostala 153 pokazatelja. Nakon evaluacije Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora Europske unije, završne isplate očekuju se do kraja 2026. godine. Time bi NPOO sredstva bila iskorištena u gotovo punom raspoloživom iznosu.
Prema Vladinim navodima, očekuje se pravodobno ostvarenje gotovo svih pokazatelja. Moguće je da će se provedba nekoliko njih nastaviti nakon formalnog roka, ali nadležni tvrde da su osigurani preduvjeti za njihov dovršetak. Hrvatska je kroz program dobila 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava i 4,2 milijarde eura zajmova, što zajedno odgovara iznosu od gotovo 13 posto nacionalnog BDP-a.
NPOO sredstva dio su europskog instrumenta Nove generacije, uspostavljenog radi gospodarskog oporavka nakon pandemije bolesti COVID-19. Njegov je ključni dio Mehanizam za oporavak i otpornost, kroz koji su članice Europske unije pripremile nacionalne planove reformi i ulaganja. Vlada ocjenjuje da Hrvatska završetkom programa zaokružuje jedan od najvećih razvojnih ciklusa u svojoj povijesti.
Provedeno 78 reformi i stotine investicija
U sklopu plana provedeno je svih 78 predviđenih reformi, obuhvaćenih kroz 162 reformska pokazatelja. Istodobno su u realizaciju uključena 244 investicijska pokazatelja. Promjene su zahvatile gospodarstvo, obrazovanje, pravosuđe, javnu upravu i lokalnu samoupravu, a cilj im je bio povećati produktivnost, ubrzati digitalizaciju te građanima i poduzetnicima pojednostavniti korištenje javnih usluga.
Vlada među rezultatima izdvaja administrativno rasterećenje gospodarstva, uvođenje cjelodnevne nastave i uređenje sustava plaća prema načelu jednake plaće za jednak rad. NPOO sredstva podržala su i dobrovoljno funkcionalno povezivanje lokalnih jedinica, kojim je obuhvaćeno njih 270. Broj neriješenih sudskih predmeta smanjen je za gotovo 70 tisuća, dok je trajanje pojedinih parničnih i trgovačkih postupaka skraćeno za više od 200 dana.
Tisuće novih mjesta i obnovljene javne zgrade
Velik dio ulaganja usmjeren je u obrazovanje. Izgradnjom i obnovom predškolskih ustanova osigurano je više od 12 tisuća novih mjesta u jaslicama i vrtićima. U osnovnim školama izgrađeno je ili obnovljeno 289 učionica potrebnih za prijelaz na cjelodnevnu nastavu, dok je u srednjim školama uređeno dodatnih 55 učionica diljem zemlje.
NPOO sredstva financirala su i obnovu više od dva milijuna četvornih metara javnih i višestambenih zgrada. Među istaknutim primjerima nalaze se zagrebački KB Merkur, rodilište u Petrovoj pri KBC-u Zagreb i zgrada Pravnog fakulteta. Obnova je provedena i na višestambenim zgradama u Kninu, Slunju, Obrovcu, Belom Manastiru i drugim gradovima.
U području socijalne skrbi izgrađeno je devet centara namijenjenih institucionalnoj skrbi, kućnoj njezi i skrbi u zajednici za starije osobe. Zdravstveni sustav dobio je 33 mobilna ambulantna vozila za ruralna, udaljena i otočna područja. Uspostavljene su i mobilne ljekarne sa šest vozila i dvije brodice, koje lijekovima opskrbljuju stanovnike područja bez stalnih ljekarni.
Modernizirani tramvaji, autobusi i željeznica
Prometni projekti obuhvatili su nabavu 20 novih tramvaja za Zagreb i deset za Osijek. NPOO sredstva omogućila su nabavu ukupno 179 autobusa na alternativni pogon za gradski i prigradski prijevoz u brojnim sredinama, među kojima su Pula, Sisak, Rijeka, Split, Šibenik, Zadar, Ludbreg i Virovitica.
U Hrvatskoj su proizvedena i puštena u promet dva baterijska vlaka, a modernizirana je željeznička dionica između zagrebačke Kustošije, Zapadnog kolodvora i Glavnog kolodvora. Ulaganja su trebala povećati pouzdanost javnog prijevoza, smanjiti emisije i stanovnicima omogućiti kvalitetniju povezanost unutar gradova i između pojedinih regija.
Energetika i vodoopskrba među ključnim ulaganjima
NPOO sredstva korištena su za povećanje kapaciteta terminala za ukapljeni prirodni plin na Krku i jačanje plinske infrastrukture. Energetski sustav dodatno je moderniziran ugradnjom pametnih brojila, nadogradnjom visokonaponske mreže te postavljanjem novih baterijskih sustava i kapaciteta za skladištenje energije. Ti projekti trebali bi pridonijeti sigurnosti opskrbe i postupnoj dekarbonizaciji energetskog sektora.
Izgrađeno je ili obnovljeno više od dvije tisuće kilometara mreže javne vodoopskrbe i odvodnje. Ulaganja uključuju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda u Sinju, Imotskom i Bjelovaru, kao i građevine za zaštitu od poplava u Gornjem Hrašćanu i Hrvatskoj Kostajnici. Riječ je o projektima koji izravno utječu na kvalitetu života, sigurnost stanovništva i zaštitu okoliša.
Vlada provedbu plana povezuje sa snažnim gospodarskim rastom Hrvatske, koji je posljednjih godina bio iznad prosjeka europodručja. Kao dodatni rezultat ističe podizanje kreditnog rejtinga zemlje na investicijsku razinu A kod vodećih svjetskih agencija. Završna ocjena programa ipak će ovisiti o dokazivanju preostalih pokazatelja i odluci europskih institucija o posljednjoj isplati.
Ako evaluacija prođe prema planu, posljednjih 2,7 milijardi eura trebalo bi biti isplaćeno do kraja 2026. godine. Time bi NPOO sredstva gotovo u cijelosti bila pretvorena u reforme, obnovljene zgrade, obrazovne kapacitete, prometnu infrastrukturu, energetske projekte i komunalne sustave. Pred Hrvatskom sada ostaje završni administrativni korak, ali i obveza da dugoročno održi rezultate financirane europskim novcem.
Više:
Zagrebački holding povukao veliki kadrovski potez: Evo tko preuzima dvije važne podružnice
Transfer Codyja Gakpa pred dramatičnim preokretom: Manchester City već bira novu metu
Obitelji ne odustaju: nestali u Nepalu i potraga koja vraća nadu
