Povijesni trenutak Hrvatske u kojem se sve promijenilo
Dana 30. svibnja 1990. godine Hrvatski sabor je konstituiran po prvi puta nakon prvih demokratskih višestranačkih izbora, čime je ovaj datum postao jedan od najsnažnijih simbola hrvatske državnosti. Bio je to trenutak koji je označio kraj socijalističkog jednopartijskog sustava i početak nove ere hrvatske demokracije.
Upravo zbog tog značaja, 30. svibnja se prvotno obilježavao kao Dan državnosti sve do 2001. godine. Nakon toga je premješten na 25. lipnja, ali povratkom tog datuma u kalendar državnih praznika 2019., Hrvatska je ponovno priznala važnost ovog povijesnog dana.
Kako je došlo do promjene vlasti
Pad Berlinskog zida i val demokratskih promjena u srednjoj i istočnoj Europi nisu zaobišli ni tadašnju Socijalističku Republiku Hrvatsku. Tijekom 1989. i 1990. godine u Jugoslaviji se sve više osjeća politička i ekonomska kriza, a srbijanska politika pod Slobodanom Miloševićem počinje jasno pokazivati autoritarne i hegemonističke tendencije.
U tom ozračju, Hrvatska kreće prema višestranačju. Na prvim višestranačkim izborima u travnju i svibnju 1990., HDZ predvođen dr. Franjom Tuđmanom odnosi uvjerljivu pobjedu, uz potporu velikog dijela naroda koji je bio spreman za promjene i za ostvarenje stoljetne težnje – vlastite države.
Simbolika Sabora i povratak državne tradicije
Konstituiranjem Sabora 30. svibnja 1990. nije samo započeo novi politički sustav, već je i simbolički obnovljena veza s hrvatskom povijesnom tradicijom parlamentarizma. Hrvatski sabor, koji se kroz povijest okupljao od 9. stoljeća, ponovo je dobio ulogu središnje političke institucije narodne volje.
Taj datum je od samih početaka slavljen s velikim narodnim oduševljenjem. Središnje svečanosti održane su na Trgu Republike, gdje je predsjednik Tuđman u simboličnoj gesti položio kruh, pero i zlatnik u dječju zipku. Taj čin predstavljao je novu Hrvatsku – rođenje države koja počiva na znanju, životu i blagostanju.
Uloga vjerskih zajednica i duh pomirbe
Proslavi su prisustvovali i predstavnici vjerskih zajednica – uz katoličkog kardinala Franju Kuharića, tu su bili i predstavnici islamske zajednice te drugih vjera. Time je naglašena važnost zajedništva svih građana Republike Hrvatske, bez obzira na njihovu vjersku ili nacionalnu pripadnost.
U ozračju nacionalne obnove i demokratske euforije, Franjo Tuđman u svom govoru poziva na duhovno pomirenje – između ustaške i partizanske Hrvatske, između iseljenika i domovine, između ljevice i desnice. Bio je to pokušaj objedinjavanja nacije koja je stajala pred izazovima neizvjesne budućnosti, ali i pred velikim povijesnim korakom prema samostalnosti.
Od 30. svibnja do samostalnosti
Samo nekoliko tjedana nakon konstituiranja Sabora, Hrvatska kreće u pripreme za donošenje novog Ustava. Krajem iste godine, 22. prosinca 1990., usvojen je tzv. “Božićni Ustav” kojim je Hrvatska definirana kao suverena i demokratska država.
U lipnju 1991., točnije 25. lipnja, Sabor donosi odluku o samostalnosti i neovisnosti, no zbog Brijunskog moratorija puna primjena odgođena je do 8. listopada iste godine, kada Hrvatska formalno raskida sve veze s bivšom Jugoslavijom.
Unatoč tome, upravo je 30. svibnja ostao u srcima mnogih kao pravi dan kada je krenuo proces hrvatske samostalnosti – dan nade, početka, i povratka dostojanstva.
Političke rasprave i povratak izvorima
Godine 2001. došlo je do promjene – tadašnja vlast prebacuje Dan državnosti na 25. lipnja, a 30. svibanj postaje Dan Hrvatskog sabora. Ta je odluka naišla na podijeljene reakcije javnosti. Za mnoge građane, osobito one koji su neposredno sudjelovali u događajima iz 1990., to je bio osjećaj gubitka jednog važnog nacionalnog simbola.
Zato nije iznenadilo što je 2019. godine, u skladu s izmjenama Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, Dan državnosti vraćen na 30. svibnja. Time je ponovno potvrđena težina tog povijesnog trenutka i njegova nezamjenjiva uloga u hrvatskoj povijesti.
Zašto je važno pamtiti 30. svibnja
Dan državnosti nije samo dan odmora ili svečanosti – to je dan koji nas podsjeća na političku zrelost hrvatskoga naroda, njegovu snagu u odlučnim povijesnim trenucima, ali i odgovornost prema slobodi koju danas imamo.
Sabor iz 1990. godine bio je tek početak teškog puta kroz Domovinski rat, međunarodnu afirmaciju, mirnu reintegraciju i euroatlantske integracije. No bez tog datuma, sve ono što je uslijedilo ne bi bilo moguće.
Međunarodni dan mirotvoraca Ujedinjenih naroda (29. svibnja)