Problem ilegalno odloženog materijala u Lici ponovno je otvorio pitanje koliko je Hrvatska spremna za brzu i sigurnu sanaciju. Dok se najavljuju prosvjedi i političke reakcije, stručnjaci upozoravaju da obrada otpada ostaje ključna slabost sustava, prenosi HRT u izvještaju o mogućim tehnološkim rješenjima.
Zašto obrada otpada i dalje stvara probleme?
Stručnjak za zaštitu okoliša Viktor Simončić smatra da Hrvatska probleme otpada i okoliša još ne shvaća dovoljno ozbiljno. Država donosi strategije, nabavlja različite spremnike i gradi centre za gospodarenje, ali joj nedostaju osnovni kapaciteti za preradu većine prikupljenih i odvojeno izdvojenih materijala.
Prema njegovim riječima, obrada otpada ne završava odvajanjem papira, plastike i drugih materijala u šarene spremnike. Bez postrojenja koja izdvojene frakcije mogu preraditi ili energetski iskoristiti, dio prikupljenog materijala nastavlja se skladištiti, dok problem ostaje neriješen unatoč uloženom novcu.
Brodosplitov brod pretvara otpad u energiju
Moguće rješenje već je ugrađeno u brod Ultramarine, izgrađen u Brodosplitu za američku kompaniju Quark Expeditions. Riječ je o brodu za polarna krstarenja opremljenom sustavom za termičku obradu gorivih komponenti, među kojima su papir, karton, određene vrste plastike i neka ulja.
Glasnogovornik Brodosplita Josip Jurišić objasnio je da obrada otpada u tom sustavu stvara gorivi plin. Njegovom oksidacijom dobiva se toplinska energija koja se vraća u brodski sustav te se može upotrijebiti, primjerice, za zagrijavanje kabina i drugih prostorija.
Može li obrada otpada s broda prijeći na kopno?
Takva tehnologija posebno je važna na putovanjima prema Arktiku i Antarktici, gdje vrijedi nulta tolerancija na odlaganje otpada. Specijalizirani brodovi inače ga čuvaju do dolaska u sljedeću luku, ali ugrađeni sustav omogućuje smanjenje količine materijala i istodobno dobivanje korisne energije.
Jurišić smatra da bi se sličan princip mogao primijeniti i na kopnu. Lokalne zajednice, industrijska postrojenja ili drugi veliki sustavi tako bi mogli iskoristiti dio gorivog otpada, smanjiti potrebu za skladištenjem i proizvedenu toplinu vratiti u vlastite energetske procese.
Problem se gomila još od početka neovisnosti
Simončić podsjeća da se Hrvatska s uvozom i zbrinjavanjem otpada suočila još 1991. godine. Tada su institucije mlade države tek nastajale, pa su uvedena stroža ograničenja kako bi se smanjila količina materijala koji je dolazio u zemlju bez odgovarajuće kontrole.
Kasnije je naglasak stavljen na centre za gospodarenje otpadom koji, među ostalim, proizvode gorivo iz prikupljenih materijala. Međutim, obrada otpada i dalje nema završnu kariku jer Hrvatska takvo gorivo ne može dovoljno iskoristiti. Brodosplitov primjer pokazuje da tehnologija postoji, ali njezina kopnena primjena zahtijeva ulaganja, planiranje i jasne odluke.
Više:
Drska krađa na Trnju: Prišao ženi na parkiralištu i u trenutku joj strgnuo lančić
Požar napuštenog objekta: Očevid otkrio kako je vatra izbila, istraga još traje
Krađa automobila na Trešnjevci: Građani uhvatili osumnjičenika i zadržali ga do dolaska policije
