Od 70 milijuna eura, koliko je BiH dostupno kroz Energetski paket podrške, jedna trećina će biti distribuirana kao podrška Europske unije (EU) mikro, malim i srednjim tvrtkama i kućanstvima za poboljšanje energetske učinkovitosti, piše Republikainfo.com
Koje su potrebe za poboljšanjem energetske učinnkovitosti, kakve su prakse i iskustva takvih projekata u BiH i na koji način Europska unija podržava tvrtke, građane i institucije u BiH, bila su pitanja o kojima se razgovaralo tijekom stručne rasprave ‘Mjere, koraci i podticaji za poboljšanje energetske učinkovitosti tvrtki i kućanstava’ koju je organizao Ured Europske unije u BiH u Intera tehnološkom parku u Mostaru, 15. ožujka 2023. godine.
Sattler: BiH je jedna od energetski najneučinkovitijih zemalja u Europi
Najmanje 4.000 stambenih objekata i najmanje 400 mikro, malih i srednjih poduzeća u BiH uskoro će dobiti financijsku podršku iz Paketa energetske podrške Europske unije kako bi unaprijedili svoju energetsku učinkovitost.
“BiH je, nažalost, jedna od energetski najneučinkovitijih zemalja u Europi. Jedna studija je pokazala da je količina energije koja se koristi za proizvodnju jednog eura BDP-a ili ono što nazivamo „energetski intenzitet“, oko 4 puta veća u BiH od prosjeka EU27, što je rasipno i potpuno nepotrebno. Potrebno je ostvariti značajan napredak koji bi poboljšao ne samo životnu sredinu, već i ekonomsku konkurentnost. Paket energetske podrške EU pomoći će poboljšanju energetske učinkovitosti, ali podrška EU sama po sebi neće riješiti izazov energetske neučinkovitosti u BiH. Naime, tu su važne mjere i reforme koje ova zemlja treba usvojiti”, naglasio je veleposlanik Sattler.
Jasmina Kafedžić, voditeljica Odjela za energetsku učinkovitost Fonda za okoliš FBiH kazala je kako su dvije komponente iz Energetskog paketa podrške EU usmjerene za energetsku učinkovitost, a kako će dva entetska Fonda plasirati sredstva kroz javne pozive.
“Na poziv koji ćemo uskoro objaviti ispred Fonda za zaštitu okoliša FBiH moći će se aplicirati za sve mjere na vanjskoj ovojnici poput fasade, prozora ili krova, ili grijnih sustava. Ono što će se tražiti od korisnika su određeni kriteriji koji pokazuju kako investicija ostvaruje energetsku učinkovitost. Kriteriji za dodjelu sredstava će biti da postoji ponuda za mjeru koju korisnik želi ostvariti, da su dostavljeni dokumenti i plasman sredstava će biti po principu dodjele najranije pristiglim aplikacijama,” rekla je Kafedžić i dodala kako je rok za implemetaciju svih sredstava do kraja ove godine.
50 milijuna eura za ugrožene obitelji
Nenad Vukoje, direktor poduzeća ‘Mljekara Pađeni’, koja je ranije dobila podršku za unaprijeđenje energetske učinkovitosti kroz projekt EU4Agri, podijelio je svoja iskustva i naglasio uštede i druge benefite koje su zabilježili nakon instaliranja solarnih panela kao obnovljivog izvora energije, a Leonida Hadžimuratović kao stručnjakinja za energijsku učinkovitost govorila je o važnosti ovakvih projekata.
Ona je naglasila kako je potrebno još puno ulaganja ali da će u budućnosti energetska učinkovitost biti prepoznata kao način za uštedu energije i ostvarivanje većeg komfora stanovanja i poslovanja.
Paket energetske podrške EU za Zapadni Balkan najavila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen tijekom svoje posjete zemljama regije u listopadu 2022. godine.
Od 70 milijuna eura u paketu izravne podrške za Bosnu i Hercegovinu, 50 milijuna je izdvojeno za ugrožene obitelji kako bi se ublažili učinci visokih cijena izazvani ruskom agresijom u Ukrajini.
Izdvojeno je 20 milijuna eura za podršku energetskoj učinkovitosti kao svojevrsno ulaganje u budućnost BiH. Od toga će 10 milijuna eura biti na raspolaganju kao podrška kućanstvima za poboljšanje energetske učinkovitosti, a dodatnih 10 milijuna eura kao podrška mikro, malim i srednjim poduzećima za istu namjenu. Očekuje se da će sredstva biti plasirana u sljedećim tjednima.
Strateški prioritet EU-a: Cilj smanjenje potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030.
Inače, smanjenje potrošnje energije i stvaranja otpada sve je važnije za EU. Čelnici EU-a postavili su 2007. godine cilj smanjenja godišnje potrošnje energije u Uniji za 20 % do 2020. godine. U okviru paketa „Čista energija za sve Europljane” 2018. godine postavljen je novi cilj smanjenja potrošnje energije za najmanje 32,5 % do 2030. godine.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu i nastale energetske krize, Unija je postigla dogovor o brzom smanjenju svoje ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima znatno prije 2030. ubrzanom štednjom energije. Mjere energetske učinkovitosti sve se češće prepoznaju kao instrument za postizanje održive opskrbe energijom, smanjenje emisija stakleničkih plinova, poboljšanje sigurnosti opskrbe i smanjenje troškova uvoza, ali i za promicanje konkurentnosti EU-a.
Stoga je energetska učinkovitost strateški prioritet energetske unije te EU promiče načelo energetske učinkovitosti na prvom mjestu. Trenutačno se raspravlja o budućem okviru politike za 2030. godinu i razdoblje nakon toga.
„Čista energija za sve Europljane” – načelo koje je preneseno u nacionalna zakonodavstva
Načelo energetske učinkovitosti na prvome mjestu jedno je od ključnih načela energetske unije, s ciljem da se osigura sigurna, održiva, konkurentna i cjenovno pristupačna opskrba energijom u EU-u. U revidiranoj Direktivi Komisija predlaže ambiciozan cilj energetske učinkovitosti od 30 % do 2030. godine. U siječnju 2018. Parlament je izmijenio prijedlog Komisije o revidiranoj Direktivi o energetskoj učinkovitosti kako bi u cjelini bio ambiciozniji.
Nakon pregovora s Vijećem u studenome 2018. postignut je dogovor kojim se utvrđuje cilj smanjenja potrošnje primarne i konačne energije za 32,5 % do 2030. na razini EU-a (u odnosu na predviđanja o potrošnji energije za 2030.). U apsolutnim brojkama, potrošnja energije u EU-u do 2030. ne bi iznosila više od 1128 odnosno 846 milijuna tona ekvivalenta nafte za primarnu i konačnu energiju, u usporedbi s ažuriranim polaznim predviđanjima iz 2007.
Direktivom se od država članica EU-a isto tako zahtijeva da uspostave mjere za smanjenje svoje godišnje potrošnje energije u prosjeku za 4,4 % do 2030. Za razdoblje od 2021. do 2030. svaka država članica EU-a mora izraditi desetogodišnji integrirani nacionalni energetski i klimatski plan (NECP) u kojem će navesti kako namjerava ostvariti svoje ciljeve energetske učinkovitosti za 2030.
Nova Direktiva o energetskoj učinkovitosti ((EU) 2018/2002) stupila je na snagu u prosincu 2018. kao dio paketa „Čista energija za sve Europljane” te su je države članice prenijele u nacionalna zakonodavstva do 25. lipnja 2020., osim odredaba o mjerenju i obračunu za koje su imale drugi rok (25. listopada 2020.).