Iako su tijekom godine presuda Miloradu Dodiku i njezine posljedice često bile tema medijskih izvještaja, analiza i političkih komentara, na kraju 2025. godine nužno je podsjetiti na događaj koji je obilježio ne samo političku scenu Bosne i Hercegovine, nego predstavlja i povijesni trenutak u postdaytonskoj BiH.
Ova presuda pokazala je da institucije, makar opterećene političkim pritiscima, mogu djelovati odlučno i dosljedno, bez obzira na to koliko je moćan dužnosnik koji se nalazi na optuženičkoj klupi, piše Raport.ba.
Značaj presude i pravne posljedice
Presuda je rezultirala oduzimanjem Dodiku mandata predsjednika Republike Srpske, otvorila prostor za prijevremene izbore te redefinirala pitanje njegove stvarne moći u entitetu RS. To su pokazali i rezultati nedavnih prijevremenih izbora, na kojima je Dodikov kandidat, u sjeni golemih izbornih nepravilnosti, pobijedio oporbenog kandidata za nepunih deset tisuća glasova.
Sve su to razlozi zbog kojih ova presuda predstavlja povijesni presedan koji bi mogao oblikovati političko ponašanje i pravnu praksu u Bosni i Hercegovini u godinama koje dolaze.
I premda se danas može činiti da presuda nije suštinski oduzela moć Miloradu Dodiku, brojni pokazatelji upućuju na to da će se ona dugoročno itekako odraziti i na njega osobno, ali i na politička zbivanja u Bosni i Hercegovini te u entitetu RS.
Stoga se s pravom može reći da je 26. veljače 2025. godine, kada je pred Sudom BiH donesena prvostupanjska presuda u predmetu protiv Dodika, kasnije i pravomoćno potvrđena, označio prekretnicu u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini, u kojoj su moćnici s optuženičkih klupa do tada uglavnom odlazili oslobođeni.
Podsjetimo da je Sud BiH u predmetu protiv Dodika prvi put primijenio izmijenjeni Kazneni zakon BiH, u kojem je od srpnja 2023. jasno definirano da nepoštivanje odluka visokog predstavnika predstavlja kazneno djelo.
S obzirom na to da se iz režima u RS-u često prešućuje razlog tih izmjena koje je nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, te se one predstavljaju kao sredstvo kažnjavanja svakoga tko nije „poslušnik“ visokog predstavnika, važno je podsjetiti da je motiv za izmjene bio daleko ozbiljniji od takvog banalnog tumačenja.
Naime, kriminalizacija nepoštivanja odluka visokog predstavnika bila je izravna reakcija na Dodikov ukaz iz srpnja 2023. godine, kojim je proglašen zakon kojim se zabranjuje provedba odluka Ustavnog suda BiH na teritoriju entiteta RS. Taj je akt bio u izravnoj suprotnosti s ranijom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojom je taj zakon stavljen izvan snage.
Izmjene zakona jasno su pokazale da država dobiva alat kojim može reagirati na pokušaje potkopavanja ustavnog poretka te da kazneno djelo nije pitanje „poslušnosti“, nego jedini mehanizam zaštite funkcionalnosti države.
Proces i institucionalna otpornost
Tijekom procesa protiv Dodika i Tužiteljstvo BiH i Sud BiH taj su alat primijenili, unatoč njegovim brutalnim pritiscima, napadima i pokušajima korištenja svih dopuštenih i nedopuštenih mehanizama kako bi iz postupka izašao „neokrznut“.
Koliko je presuda Dodiku značajna, možda najbolje govore njegovi potezi od samog početka procesa: kontinuirani politički pritisci i ucjene kako bi se spriječilo donošenje osuđujuće presude, a potom i pokušaji da presuda ne postane pravomoćna. Nakon toga uslijedili su i napadi na ustavni poredak BiH, pokušaji osporavanja presude pred Ustavnim sudom BiH te, u konačnici, pokušaji njezina neprovođenja.
Ništa od toga nije uspjelo, iako je Bosna i Hercegovina zbog tih postupaka dovedena u najveću sigurnosnu i institucionalnu krizu od Daytona.
S vremenom postaje sve jasnije da presuda protiv Dodika predstavlja stvarni simbol institucionalne snage i dokaz da pravosuđe može djelovati protiv najutjecajnijih političkih aktera – kada to želi i kada za to postoji volja.
Iako Dodik i dalje nastoji u medijskom prostoru RS-a održati imidž ključnog političkog faktora, ta je percepcija u velikoj mjeri posljedica ponašanja kadrova koje je sam postavio na dužnosti unutar entiteta i koji mu omogućuju takvo djelovanje: od upadanja na sjednice Vlade RS-a, donošenja odluka umjesto vršiteljice dužnosti predsjednice RS-a Ane Tršić-Babić, do otvorenog upravljanja postupcima ministra Siniše Karana.
Međutim, pravna i politička ograničenja postavljena presudom već će od sljedećih općih izbora imati dalekosežne posljedice po Dodika.
Za razliku od jednogodišnje zatvorske kazne, koju je mogao otkupiti, Dodik ne može promijeniti činjenicu da se na sljedećim izborima neće moći kandidirati ni za jednu javnu funkciju.
Preventivno djelovanje presude
Iako će se vjerojatno pojavljivati na izbornim plakatima uz kandidate svoje stranke, njegovo ime neće se naći ni na jednom glasačkom listiću, jer mu je izbor ili imenovanje na bilo koju javnu dužnost zabranjeno u razdoblju od šest godina.
Istodobno će se dužnosnici SNSD-a, ovisno o izbornim rezultatima i eventualnom sudjelovanju u vlasti, morati suočiti s donošenjem odluka za koje će sami snositi odgovornost. Svaki Dodikov pokušaj utjecaja na te odluke dodatno će testirati njihovu spremnost da riskiraju vlastitu pravnu i političku odgovornost.
Pitanje je koliko će ih biti spremno nastaviti političku karijeru kao vidljive „ikebane“, po uzoru na sadašnje poslušnike koji su dosljedno slijedili njegove upute, među kojima su Savo Minić, Siniša Karan i Ana Tršić-Babić.
Nakon sljedećih izbora, čak i ako Dodik zadrži funkciju predsjednika stranke – što je predmet postupka pred Ustavnim sudom BiH – njegova formalna uloga u političkim procesima bit će sve ograničenija. Neće moći sudjelovati na službenim sastancima entitetskih ili državnih tijela niti se formalno pojavljivati uz stranačke dužnosnike izvan entiteta RS.
Čak i u slučaju da dužnosnici SNSD-a budu donosili odluke prema njegovim naputcima, njegov će utjecaj biti znatno manje vidljiv, a prostor koji je do sada koristio za političku mobilizaciju i medijsku prisutnost nastavit će se sužavati, što je već sada vidljivo.
Ako se u budućnosti bilo koji pojedinac na poziciji moći odluči donositi akte koji zadiru u ustavni poredak Bosne i Hercegovine, teško će moći ignorirati proces protiv Dodika, presudu i njezine posljedice. Upravo u tome leži snažno preventivno djelovanje ove presude.
Zbog svega navedenog, presuda protiv Milorada Dodika iz 2025. godine može se smatrati najznačajnijom sudskom odlukom u postdaytonskoj Bosni i Hercegovini.
