Vlada je na 210. sjednici odbacila navode iz prijedloga kojim 54 oporbena zastupnika traže opoziv Andreja Plenkovića. Poručila je da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru te da se zahtjev temelji na, kako navodi, neistinama, konstrukcijama i političkim optužbama povezanima sa slučajem nezakonito odloženog otpada u Gospiću.
Opoziv Andreja Plenkovića povezan sa slučajem otpada
U središtu političkog sukoba nalazi se otpad na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću. Oporba odgovornost pokušava povezati sa zakonskim promjenama i postupanjem državnih institucija, dok Vlada tvrdi da opoziv Andreja Plenkovića nema uporište u dokumentiranoj kronologiji. Izvršna vlast priznaje da je odlaganje otpada nedopustivo, ali odgovornost pripisuje privatnim akterima i mogućim propustima pojedinaca.
Prema Vladinu očitovanju, poslovni i regulatorni trag tvrtke Tipos Resurs počinje 2015. godine u Varaždinu. Tvrtka je poslije dobila dozvole za gospodarenje otpadom i na lokaciji Bilajska 50 u Gospiću. Vlada naglašava da su dozvole izdavala nadležna županijska tijela, dok inspekcija, policija i USKOK istražuju okolnosti njihova izdavanja i postupanje odgovornih osoba.
USKOK istražuje fizičke i pravne osobe
Vlada navodi da su hrvatska policija i USKOK u veljači 2025. pokrenuli istragu protiv deset fizičkih i četiriju pravnih osoba. Istraga je poslije proširena zbog sumnje na zlouporabu položaja i ovlasti te krivotvorenje službene isprave. Prema dostupnim podacima, najmanje 5.792,34 tone otpada navodno su dovezene prije izdavanja prve dozvole obuhvaćene kaznenom istragom.
U očitovanju se tvrdi da otkrivanje i procesuiranje osumnjičenih proturječi tvrdnji da su institucije svjesno omogućavale nezakonitosti. Zbog toga Vlada smatra da se opoziv Andreja Plenkovića ne može temeljiti na kaznenim djelima za koja se odgovornost pojedinaca tek utvrđuje. Naglašava i da politička odgovornost ne može biti unaprijed izvedena bez dokaza o postupanju premijera ili članova Vlade.
Vlada objavila plan sanacije Gospića
Plan sanacije predviđa četiri operativne faze. Prva obuhvaća približno 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima, koji bi trebao biti termički obrađen izvan Hrvatske. Druga se odnosi na oko 650 tona neopasnog otpada u velikim vrećama, namijenjenog energetskoj oporabi u cementarama u Našicama i Koromačnom.
Treća, količinski najveća faza, uključuje približno 32.915 tona zakopanog heterogenog otpada pomiješanog sa zemljom i kamenom. Četvrta obuhvaća oko 6.000 tona otpada u objektima i silosu. Vlada očekuje da pojedinačna faza neće trajati dulje od 13 mjeseci, dok je završetak cjelokupne sanacije planiran u približno 18 mjeseci, ovisno o nabavi i prekograničnim postupcima.
Radovi na privremenom vodonepropusnom prekrivanju područja počeli su 23. rujna 2026. Cilj je ograničiti prodor oborinskih voda kroz otpad i nastanak procjednih voda. Vlada ističe da je sanacija ušla u provedbenu fazu te taj podatak navodi kao dodatni argument zbog kojeg opoziv Andreja Plenkovića smatra politički motiviranim zahtjevom.
Analize vode i hrane nisu pokazale širi rizik
Prema podacima koje je Vlada prenijela iz nalaza zdravstvenih institucija, između 11. kolovoza i 22. rujna 2026. analiziran je 131 uzorak vode iz javne vodoopskrbe u Ličko-senjskoj županiji. Svi uzorci proglašeni su zdravstveno ispravnima. Analize hrane iz gospićkih kućanstava, kako se navodi, također nisu pokazale opću kontaminaciju lokalno uzgojenih proizvoda.
Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo zaključili su da zasad nema osnove za povezivanje odlagališta sa širom kontaminacijom hrane. Vlada ipak najavljuje nastavak tjednih uzorkovanja vode, praćenje zraka, tla i podzemnih voda te objavu rezultata. U političkom smislu, opoziv Andreja Plenkovića tako će se raspravljati uz paralelnu provedbu zdravstvenog i okolišnog nadzora.
Stroža pravila za prijevoz i obradu otpada
Predložene izmjene Zakona o gospodarenju otpadom uključuju neprekinuti videonadzor ulaza na lokacije, GPS praćenje vozila, proširenje elektroničke evidencije i češće inspekcijske kontrole. Predviđena su i snažnija financijska jamstva, precizniji uvjeti za izdavanje dozvola te mogućnost privremenog zadržavanja sumnjivih pošiljaka, vozila i opreme.
Vlada upozorava da je ilegalni promet otpadom problem cijele Europske unije. Kao primjere navodi istrage i operacije u Italiji, Njemačkoj i Poljskoj te Europolovu operaciju tijekom koje je zaplijenjeno više od 127.000 tona otpada. Hrvatska je, prema tom tumačenju, dio prekograničnog kriminalnog obrasca, a ne njegovo zaštićeno središte.
Tko će platiti uklanjanje otpada?
Javni novac koristit će se kako sanacija ne bi čekala završetak dugotrajnih sudskih postupaka. Država potom namjerava tražiti povrat troškova od onečišćivača, odgovornih trgovačkih društava i organizatora nezakonitih prekograničnih pošiljaka. Ako se utvrdi podrijetlo pojedinih pošiljaka, Hrvatska može od države otpreme zatražiti povrat otpada ili naknadu troškova njegova zbrinjavanja.
Vlada je Saboru predložila odbijanje zahtjeva, uz zaključak da opoziv Andreja Plenkovića nema potrebnu činjeničnu i pravnu osnovu. Konačnu odluku donijet će zastupnici nakon rasprave i glasovanja. Slučaj Gospić u međuvremenu ostaje predmet kaznene istrage, sanacijskih radova i političkog sukoba oko odgovornosti institucija.
Više:
Anthony Gordon oduševio Tuchela: Je li Engleska konačno pronašla ključnog čovjeka?
SOA pod povećalom: Jandroković otkrio je li znao za sumnjivi otpad u Gospiću
Sastanak JHA Vijeća okupio Europu: Evo zašto je Crnčec stigao u Luksemburg
