Kada se spomene Kristofor Kolumbo, prva asocijacija je otkriće Amerike, ali rijetko se povezuje s jednim od najomiljenijih slatkiša na svijetu – čokoladom. Iako Kolumbo nije direktno odgovoran za uvođenje čokolade u Europu, njegova putovanja u Novi Svijet otvorila su put za ovo slatko otkriće.
U kasno ljeto 1502. godine, tijekom svog četvrtog putovanja u Ameriku, Kolumbo i njegova posada naišli su na kanu punu raznih dobara koja su bila strana europskom oku. Među tim dobrima bila su i zrna kakaa, koja su domoroci cijenili više od zlata. U početku, Kolumbo i njegovi ljudi nisu shvatili pravu vrijednost ovih zrna, koja su bila osnova za napitak koji su domoroci smatrali darom bogova – čokoladu.
Zrna kakaa su u Europu prvi put stigla zahvaljujući španjolskim konkvistadorima, a posebno Hernánu Cortésu, koji je uvidio njihovu važnost u astečkoj kulturi. No, bez Kolumbovih putovanja i kontakta s domorocima, možda bi prošlo još mnogo vremena prije nego što bi čokolada postala poznata u Europi.
Čokolada koju je Kolumbo prvi put vidio bila je daleko od slatke, kremaste poslastice koju danas poznajemo. Bila je to gorka tekućina, često miješana s čilijem, vanilijom i drugim začinima, koju su domoroci pili za energiju i kao ljekovito sredstvo. Tek nakon što su španjolski monarsi isprobali ovaj egzotični napitak, počeli su ga zaslađivati šećerom, što je bio korak bliže čokoladi koju danas volimo.
Kolumbova uloga u priči o čokoladi možda je indirektna, ali je neizbrisiva. Njegovo neustrašivo istraživanje nepoznatih mora i kontinenata ne samo da je promijenilo geografsku kartu svijeta, već je obogatilo naše palete okusa novim, slatkim otkrićem – čokoladom, koja je danas simbol slatkih užitaka i luksuza širom svijeta.