Problem koji predstavlja PFAS u Hrvatskoj ne smije se zanemarivati, upozorio je eurozastupnik Gordan Bosanac nakon stava nadležnih institucija da nacionalno istraživanje trenutačno nije potrebno, prenosi HRT. Bosanac je pozvao Ministarstvo zdravstva i Hrvatski zavod za javno zdravstvo da promijene mišljenje i pokrenu sustavnu analizu prisutnosti tih kemikalija u krvi stanovništva.
Rasprava o tome koliko je raširen PFAS u Hrvatskoj ponovno je otvorena nakon upozorenja da se pod krinkom pojednostavljivanja propisa za kemijsku industriju ne smije dopustiti deregulacija. Iz stranke Možemo poručuju da bi slabljenje pravila moglo otežati nadzor tvari koje se dugo zadržavaju u okolišu i organizmu, zbog čega su poznate kao vječne kemikalije.
Zašto je PFAS u Hrvatskoj razlog za zabrinutost?
PFAS je skupni naziv za velik broj sintetičkih kemijskih spojeva koji se upotrebljavaju zbog otpornosti na vodu, masnoću i visoke temperature. Mogu se nalaziti u različitim industrijskim i potrošačkim proizvodima. Njihova postojanost znači da se vrlo sporo razgrađuju, pa stručnjaci i političari sve glasnije traže precizne podatke o izloženosti stanovništva i mogućim izvorima onečišćenja.
Bosanac smatra da je izostanak nacionalne analize jasan pokazatelj problema koji predstavlja PFAS u Hrvatskoj. Naglasio je da je jedan od njegovih zahtjeva Europskoj komisiji bio poticanje i financijska podrška državama članicama kako bi svih 27 zemalja provelo vlastito istraživanje. Time bi se, prema njegovu stavu, dobili usporedivi podaci i jasnija slika izloženosti građana.
Apel Ministarstvu zdravstva i HZJZ-u
Eurozastupnik je izravno pozvao Ministarstvo zdravstva da u suradnji s HZJZ-om ipak provede istraživanje. Poručio je kako sam naziv Zavoda pokazuje da se ta institucija treba baviti pitanjima koja mogu utjecati na javno zdravlje. Dodao je da sada postoji veća svijest o mogućim problemima te da ga je odbijanje takve analize šokiralo.
Nacionalno istraživanje o tome koliko je prisutan PFAS u Hrvatskoj moglo bi pokazati postoji li šira izloženost stanovništva i jesu li potrebne dodatne mjere. Bez sustavnog uzorkovanja krvi teško je utvrditi razmjere problema, usporediti rezultate s drugim europskim državama ili donijeti ciljane odluke koje bi se temeljile na domaćim podacima.
Traži se europski odgovor
Bosanac, zastupnik stranke Možemo u Europskom parlamentu, smatra da bi Europska komisija trebala aktivnije poticati nacionalna istraživanja. Financijska pomoć državama članicama mogla bi omogućiti jedinstvenu metodologiju, kvalitetnije usporedbe i preciznije procjene rizika. Takav pristup dao bi institucijama temelje za buduće zdravstvene, okolišne i regulatorne odluke.
Istodobno se upozorava da pojednostavljivanje europskih pravila ne smije postati izgovor za slabiji nadzor kemijske industrije. Rasprava o tome predstavlja li PFAS u Hrvatskoj ozbiljniju prijetnju zato nadilazi jedno istraživanje. Ona uključuje transparentnost institucija, zaštitu zdravlja, praćenje okoliša i odgovornost proizvođača koji koriste teško razgradive kemijske spojeve.
Bosančev apel sada je usmjeren prema Ministarstvu i HZJZ-u, od kojih očekuje promjenu stava. Provedba istraživanja omogućila bi javnosti uvid u stvarno stanje, a institucijama podatke potrebne za procjenu rizika. Bez takvih rezultata upozorenja ostaju bez konačnog odgovora, dok pitanja o izloženosti građana vječnim kemikalijama postaju sve glasnija.
Više:
Drama na ulici: pucnjava u Dubravi završila privođenjem osumnjičenika
Novi obrat: incident kod baze RAF Fairford, dvojni državljanin pušten uz jamčevinu
Dinamo protiv Vukovara: Kovačević otkrio plan za obranu trofeja
