Rezultati koji pokazuju da su hrvatski učenici ispod prosjeka u primjeni znanja ponovno su otvorili raspravu o kvaliteti obrazovanja. Rezultate HRejtingova istraživanja prenosi HRT, a odgovori građana pokazuju veliko nezadovoljstvo stanjem u školama. PISA testovi pritom su postali povod za raspravu o motivaciji učenika, nastavnim metodama, tehnologiji i odgovornosti roditelja.
Zašto PISA testovi donose zabrinjavajuće rezultate?
Istraživanje je provedeno od 15. do 18. rujna na uzorku od tisuću ispitanika, uz najveću pogrešku uzorka od 3,04 posto i razinu pouzdanosti od 95 posto. Na pitanje o glavnim uzrocima loših rezultata gotovo 30 posto sudionika odgovorilo je da učenici nisu dovoljno motivirani te da se znanje u društvu ne cijeni dovoljno. PISA testovi tako su ponovno usmjerili pozornost na odnos mladih prema učenju.
Svaki peti ispitanik smatra da je gradivo pretrpano i zastarjelo, dok približno 18 posto vjeruje da škole od učenika zahtijevaju previše učenja napamet, a premalo logičkog zaključivanja. Kad objašnjavaju zašto PISA testovi nude zabrinjavajuću sliku, građani spominju i nedostatak praktičnog rada, suvremene tehnologije te teškoće nastavnika i učenika u prilagodbi novim uvjetima.
Mobiteli označeni kao najveći problem
Na pitanje o dodatnom padu rezultata tijekom posljednje tri godine gotovo polovina ispitanih izdvojila je prekomjerno korištenje mobitela i društvenih mreža. Pad discipline i autoriteta nastavnika glavnim uzrokom smatra 22 posto sudionika, dok deset posto odgovornost vidi u pogrešnom pristupu roditelja i nepovoljnim obiteljskim okolnostima.
Među odgovorima su se našle i posljedice online nastave tijekom pandemije, kao i povećan stres, tjeskoba te nedostatak motivacije nakon niza globalnih kriza. PISA testovi dio su međunarodnog istraživanja PISA, kojim se procjenjuje koliko učenici mogu primijeniti stečena znanja, zbog čega rezultati ne govore samo o pamćenju školskog gradiva.
Djevojčice uvjerljivo uspješnije od dječaka
HRejting je istražio i zašto djevojčice u Hrvatskoj, osobito u čitanju i pismenosti, postižu znatno bolje rezultate od dječaka. Gotovo 60 posto ispitanih smatra da su djevojčice discipliniranije i odgovornije. Još 16 posto vjeruje da dječaci previše slobodnog vremena provode uz videoigre i druge digitalne sadržaje.
Dio građana smatra da društvo ima manja očekivanja od dječaka kada je riječ o učenju. Drugi upozoravaju da hrvatski sustav ocjenjivanja više nagrađuje urednost i disciplinu, što može odgovarati djevojčicama. Razlike koje bilježe PISA testovi zato se, prema odgovorima ispitanika, ne mogu objasniti samo sposobnostima učenika, nego i navikama te društvenim očekivanjima.
Većina traži promjenu školstva iz temelja
Najjasnija poruka stigla je na kraju istraživanja. Gotovo 60 posto ispitanih smatra da se hrvatski školski sustav mora potpuno i iz temelja promijeniti. Djelomične promjene i modernizaciju podupire 24 posto sudionika, dok 11 posto vjeruje da je sustav dobar, a da pravi problem leži u motivaciji učenika i količini rada kod kuće.
Odgovori pokazuju da javnost problem ne pripisuje samo jednom čimbeniku. Motivacija, mobiteli, zastarjelo gradivo, obiteljske prilike i položaj nastavnika dio su iste složene slike. PISA testovi zato ostaju važno upozorenje, ali i poticaj za raspravu o tome kako učenicima omogućiti više praktičnog rada, razumijevanja i primjene stečenog znanja.
Više:
Rujanski rat: Šibenik slavi pobjedu koja je promijenila tijek obrane Hrvatske
Plenković u UN-u poslao snažno upozorenje: Povelja nije izbornik za moćne
Lionel Richie otkazao koncerte nakon zahvata: Liječnici otkrili kada se vraća na pozornicu
