Dana 9. lipnja 1934. godine, svijet animacije zauvijek se promijenio – po prvi put na velikom platnu pojavio se Paja Patak (eng. Donald Duck), jedan od najpoznatijih likova u povijesti animacije. Njegov debi dogodio se u kratkometražnom crtanom filmu Mudra mala kokoš (The Wise Little Hen), produkciji studija Walt Disney. Iako u tom crtiću nije bio glavni lik, svojim osebujnim glasom, naravi i izgledom odmah je privukao pozornost publike. Bio je to početak nevjerojatne karijere jednog simpatično-nervoznog patka, koji će postati globalna ikona pop kulture.
Prvi nastup: više od sporedne uloge
Film Mudra mala kokoš trajao je svega osam minuta i bio je dio popularnog serijala Silly Symphonies. Sama priča vrtila se oko marljive kokoši koja pokušava uvjeriti svoje lijene prijatelje – Paju Patka i praščića Petra – da joj pomognu zasaditi kukuruz. Obojica glume bolesne kako bi izbjegli posao, no na kraju ostaju bez zasluženog ručka koji je kokoš pripremila.
Paja je u tom crtiću imao samo nekoliko rečenica, no upravo je njegov hrapavi, piskutavi glas, za koji je zaslužan glasovni glumac Clarence “Ducky” Nash, učinio lik iznimno upečatljivim. Njegovo glasovno izražavanje, koje je kombiniralo frustraciju i komičnost, ubrzo je postalo zaštitni znak.
Rođenje lika: dizajn, osobnost i popularnost
Lik Paje Patka osmislio je animator Dick Lundy, a u njegovom je dizajnu bio očit utjecaj već postojećih likova poput Mickeyja Mousea. No, za razliku od vedrog i uvijek optimističnog Mickeyja, Paja je bio prikazan kao impulsivan, zlovoljan i često komično nespretan lik. Ta je osobina bila osvježenje u tadašnjoj paleti Disneyjevih junaka. Publika se mogla poistovjetiti s njegovim frustracijama i svakodnevnim nevoljama.
Tijekom godina, Paja je doživio brojne vizualne i karakterne preinake. U ranim godinama nosio je mornarsku majicu i kapu, a boje njegove odjeće – plava, bijela i žuta – postale su prepoznatljive širom svijeta. Njegov osebujni temperament i smiješni ispadi ljutnje učinili su ga miljenikom publike svih uzrasta.
Samostalna karijera i uvođenje obitelji
Nakon uspjeha u Mudroj maloj kokoši, Disney je odlučio razviti Paju kao samostalnog lika. Već 1937. dobiva vlastiti serijal kratkih crtića, a ubrzo se pojavljuju i drugi članovi njegove “obitelji”: tu su nećaci Roko, Hrvoje i Darko (u originalu Huey, Dewey i Louie), njegova djevojka Gizela (Daisy Duck), stric Tvrdica (Scrooge McDuck) i mnogi drugi.
Paja Patak postao je ključna figura Disneyjevog univerzuma. Tijekom 1940-ih, Paja je bio čak popularniji od Mickeyja Mousea, a njegova je pojava u vojnim uniformama tijekom Drugog svjetskog rata korištena u propagandne svrhe i edukativnim filmovima. Jedan od najpoznatijih takvih filmova je Der Fuehrer’s Face (1943.), u kojem se Paja satirično prikazuje kao radnik u nacističkoj Njemačkoj – film koji je nagrađen Oscarom.
Stripovski fenomen
Paja Patak nije bio uspješan samo na filmskom platnu. Njegova popularnost prelila se i u svijet stripova, posebice zahvaljujući autorima poput Carla Barksa, koji je stvorio mnoge ključne elemente patkovskog univerzuma. Upravo u stripovima su njegovi karakter i svijet dodatno razrađeni – avanture u Dalekom Ontariju, traženje blaga i urnebesne zgode s nećacima učvrstile su njegov status među čitateljima.
U Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji, Paja Patak bio je jednako voljen. Strip Miki Maus bio je jedno od najčitanijih izdanja među djecom, a Paja je bio jedan od glavnih likova u gotovo svakom broju. Njegova prisutnost u lokalnim izdanjima stripova, crtanih filmova i igračaka postala je dio odrastanja generacija.
Kulturno nasljeđe
Danas, više od 90 godina nakon prve pojave, Paja Patak ostaje simbol jednog vremena, ali i univerzalne poruke o ljudskim slabostima, humoru i otpornosti. Njegove nezgode, borbe s ljutnjom, ali i toplo srce ispod sveg tog perja i nervoze, učinile su ga višeslojnom figurom s kojom se mogu poistovjetiti i djeca i odrasli.
Njegova prva pojava 9. lipnja 1934. nije samo bilješka iz animacijske povijesti, već trenutak koji je označio početak jednog od najdugovječnijih i najomiljenijih likova svjetske kulture. Paja Patak dokaz je da ne moraš biti savršen da bi bio voljen – ponekad je dovoljno biti iskren, smiješan i, naravno, nositi mornarsku kapicu.
6. lipnja 1621. – Rođen Petar Zrinski, hrvatski ban, vojskovođa i pjesnik