Cijela generacija učenika trogodišnjih strukovnih škola ove školske godine prvi put neće imati Politiku i gospodarstvo kao obvezni predmet, prenosi HRT. Gong upozorava da tako približno četvrtina hrvatskih srednjoškolaca ostaje bez sustavnog prostora za političko obrazovanje te upoznavanje državnih institucija, građanskih prava i obveza.
Zašto je političko obrazovanje važno za strukovne škole?
Lucija Dumančić Jovanović iz Gonga istaknula je da upravo učenici trogodišnjih škola pokazuju najmanje političkog znanja. Prema njezinim riječima, oni su slabije usmjereni prema demokratskim vrijednostima, manje tolerantni te skloniji autoritarnim, homofobnim i nacionalno isključivim stavovima. Smatra da kreatori obrazovnih politika moraju prepoznati problem i smanjiti jaz između gimnazijalaca i učenika strukovnih programa.
Gong je predstavio istraživanje o modelima koji bi učenicima omogućili kvalitetnije razumijevanje države i društva. Kao najučinkovitije rješenje navodi se obvezno političko obrazovanje za sve polaznike strukovnih škola, uz projektnu i terensku nastavu te suradnju s lokalnom zajednicom. Program bi mogli izvoditi nastavnici Politike i gospodarstva ili Etike, a obuhvaćao bi 50 sati godišnje.
Školama bi ostala sloboda organizacije nastave
Autorica istraživanja Eli Pijaca Plavšić objasnila je da bi škole samostalno određivale dinamiku provedbe programa. Među razmatranim mogućnostima nalaze se zadržavanje izbornog modula Politika i gospodarstvo, povratak obveznog predmeta, uključivanje tema u druge nastavne predmete te kombinirani model namijenjen svim učenicima strukovnih škola.
Prepuštanje građanskih sadržaja lokalnim inicijativama i individualnom izboru, upozorila je Pijaca Plavšić, ne donosi jednake obrazovne ishode. Učenici koji dolaze iz politički manje angažiranih sredina tako dobivaju još manje prilika za razvoj kompetencija potrebnih za sudjelovanje u demokraciji. Time se postojeće društvene razlike ne smanjuju, nego dodatno produbljuju.
Političko obrazovanje utječe na demokratsku kulturu
Odluke koje će biti donesene tijekom evaluacije obrazovne reforme mogle bi imati dugoročne posljedice za cijelu generaciju, ali i za društvo u cjelini. Sudionici rasprave podsjetili su na istraživanje političke pismenosti maturanata, prema kojem su razina znanja i spremnost mladih na građansko sudjelovanje zabrinjavajuće niske.
Manje od polovice ispitanih srednjoškolaca, prema istaknutim rezultatima, zna tko je hrvatski premijer. Učenici strukovnih škola pritom sustavno postižu slabije rezultate od vršnjaka iz gimnazija i četverogodišnjih programa. Bez sustavnog pristupa očekuje se daljnji pad znanja, zbog čega političko obrazovanje zagovornici smatraju važnim dijelom pripreme mladih za odrasli život.
Evaluacija programa najavljena za sljedeću godinu
Vesna Anđelić iz Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih priznala je da su građanske kompetencije u trogodišnjim programima zanemarene. Najavila je da će Agencija sljedeće godine provesti evaluaciju i posebno razmotriti izostanak tih sadržaja. Rezultati bi mogli biti važni za buduće izmjene strukovnih kurikuluma.
U raspravi su sudjelovali ravnatelj Industrijske strojarske škole u Zagrebu Nenad Pavlinić i Suzana Hitrec iz zagrebačke Upravne škole. Naglasili su potrebu dodatne edukacije ravnatelja kako bi se bolje razumjela važnost koju političko obrazovanje ima za razvoj društva. Hitrec je predložila poseban modul u četvrtom razredu i jasno određivanje minimalnih sadržaja koje svaki učenik treba usvojiti.
Ravnatelji ne bi trebali sami donositi konačnu odluku
Pavlinić je predstavio model u kojem se kroz učenje temeljeno na radu ostvaruju ishodi povezani s financijskom pismenošću, političkim znanjem i razumijevanjem izbora. U raspravu su se uključili i nastavnici iz Zagreba i Osijeka, predstavnici sindikata te Hrvatskog debatnog društva, koji su govorili o iskustvima iz učionica i potrebi kvalitetnijeg građanskog odgoja.
Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu i član Gonga pohvalio je ravnatelje koji prepoznaju važnost građanskog odgoja. Ipak, ocijenio je da su politička i demokratska kultura previše važni dijelovi obrazovanja da bi odluka o njihovu poučavanju ovisila isključivo o pojedinim školama i njihovim upravama.
Poruka skupa bila je da političko obrazovanje mora biti dostupno svim učenicima, neovisno o programu koji pohađaju ili odluci njihove škole. Gong smatra da samo obvezan i jasno strukturiran model može smanjiti obrazovne razlike, ojačati političku pismenost mladih i osigurati da buduće generacije razumiju svoja prava, odgovornosti i mogućnosti sudjelovanja u demokratskom društvu.
Više:
Novi nalazi otklonili strah: sigurna voda potvrđena na Pagu i u Lici
Štrajk u Holdingu i ZET-u: Plenković žestoko uzvratio Tomaševiću zbog optužbi
NPOO sredstva pred završnim testom: Hrvatska traži još 2,7 milijardi eura
