Vlada sprema porezne izmjene koje mijenjaju mirovine, profite i najam: Evo tko dobiva, a tko plaća više

Vlada predlaže porezne izmjene koje obuhvaćaju dohodak, doprinose, dobit, dodanu vrijednost i ulaganja građana, prenosi HRT. Najveću pozornost privlači uvođenje poreza na prekomjerne profitne marže za poduzetnike koji su tijekom 2026. znatno povećali marže u odnosu na prethodno trogodišnje razdoblje. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić tvrdi da se želi pravednije raspodijeliti teret nastao zbog globalnih tržišnih neravnoteža.

Što porezne izmjene znače za velike poduzetnike?

Novim porezom trebalo bi biti obuhvaćeno približno 1800 velikih i srednjih poduzetnika. Porezne izmjene usmjerene su na one čiji rast profitnih marži, prema Vladinoj procjeni, nije razmjeran njihovoj aktivnosti ni tržišnim okolnostima. Ćorić je poručio da država želi dio izvanredne zarade preusmjeriti od tvrtki koje su globalne poremećaje iskoristile za snažno povećanje marži. Dodao je da su već nakon najave poreza zabilježene određene korekcije cijena.

Odgovarajući na zastupnička pitanja, ministar je objasnio da bi se dodatni porez obračunavao na dobit prije redovnog oporezivanja. Preostali dio dobiti oporezivao bi se uobičajenom stopom od 18 posto. Dio oporbe upozorio je da česte porezne izmjene stvaraju neizvjesnost i otežavaju poslovanje, dok je Ćorić naglasio da takav prijedlog ne bi bio uveden u normalnim tržišnim okolnostima.

Ukidanje poreza na mirovine izazvalo raspravu

Jedna od najvažnijih novosti jest potpuno ukidanje poreza na dohodak za mirovine od 1. siječnja 2027. Vlada procjenjuje da će time biti obuhvaćeno oko 541 tisuću umirovljenika s mirovinama do 5000 eura. Iako oporbeni zastupnici podržavaju ukidanje nameta, upozoravaju da porezne izmjene neće izravno pomoći gotovo 700 tisuća građana s mirovinama do 600 eura jer oni ni sada ne plaćaju porez na dohodak.

Oporba smatra da bi prihod od poreza na visoke profitne marže trebalo usmjeriti upravo umirovljenicima s najnižim primanjima. Ćorić odgovara da država tu skupinu podupire indeksacijom mirovina i mjerama zaštite tijekom energetske krize. Najavio je da će dodatne pomoći ovisiti o stanju javnih financija. Predloženo oslobođenje neće se odnositi na isplate iz drugog mirovinskog stupa, a gubici lokalnih proračuna tek će se analizirati.

Nova pravila za paušaliste i turistički najam

Prema ministrovim tvrdnjama, porezne izmjene neće povećati opterećenje za 83 posto paušalnih obrtnika, odnosno za one s godišnjim primicima do 40.000 eura. Viši razredi trebali bi, međutim, plaćati više stope. Vlada time želi smanjiti razliku između poreznog tretmana paušalista i zaposlenih osoba, iako bi paušalni oblik poslovanja i dalje ostao povoljniji od nesamostalnog rada.

Povećat će se i donja granica paušalnog poreza za turistički smještaj u najrazvijenijim turističkim sredinama. Cilj je približiti oporezivanje kratkoročnog najma stopama koje vrijede za dugoročni najam te potaknuti vlasnike da stanove ponude podstanarima. Unatoč povećanju, prosječna stopa za kratkoročni najam trebala bi ostati niža. Paket uključuje i izmjene povezane s porezom na dodanu vrijednost.

Kako porezne izmjene uvode novi račun za ulaganja?

Vlada planira uvesti Hrvatski investicijski račun, zamišljen kao jednostavniji način približavanja različitih oblika ulaganja građanima. Ćorić očekuje da bi porezne izmjene mogle potaknuti desetke tisuća ljudi na ulaganje i raznovrsnije oblike štednje. Kao dokaz interesa građana naveo je dosadašnju potražnju za državnim obveznicama i trezorskim zapisima, koji su privukli velik broj malih ulagača.

Ministar nije najavio povećanje osobnog odbitka, navodeći da to trenutačno nije predmet rasprave. Otkrio je i da su izdana porezna rješenja za više od 280 tisuća nekretnina. Vlada cijeli paket predstavlja kao korak prema progresivnijem i učinkovitijem sustavu, dok oporba traži jasnije procjene učinaka na građane, poduzetnike i lokalne proračune prije konačnog glasovanja o zakonskim prijedlozima.

Više:

Piletićeve optužbe podižu buru: Hajdašu Dončiću uputio je teške riječi
Srednjoeuropska obrambena suradnja: Hrvatska 2027. preuzima važnu regionalnu ulogu
Sanacija otpada u Gospiću kreće prema novom planu: Grad bi mogao odahnuti za 13 mjeseci

NAJNOVIJE